<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Fotografsko pamćenje &#8211; Borba Info</title>
	<atom:link href="https://www.borba.info/tag/fotografsko-pamcenje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.borba.info</link>
	<description>Vesti</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Jan 2025 19:05:39 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.4.19</generator>
	<item>
		<title>Fotografsko pamćenje: Mit ili stvarnost</title>
		<link>https://www.borba.info/2025/01/01/fotografsko-pamcenje-mit-ili-stvarnost/</link>
					<comments>https://www.borba.info/2025/01/01/fotografsko-pamcenje-mit-ili-stvarnost/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[gogisa]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 01 Jan 2025 19:04:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<category><![CDATA[deca]]></category>
		<category><![CDATA[dokazi]]></category>
		<category><![CDATA[eidetičko pamćenje]]></category>
		<category><![CDATA[Fotografsko pamćenje]]></category>
		<category><![CDATA[IFLscience]]></category>
		<category><![CDATA[nauka]]></category>
		<category><![CDATA[odrasli]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.borba.info/?p=57614</guid>

					<description><![CDATA[Uprkos nedostatku fotografskog pamćenja, svako može razviti sposobnost pamćenja, glavna stvar je praksa i prave metode. Ovo su objavili mediji pozivajući se na IFLscience&#8230; Ideja da se tekst ili slike pamte tako jasno kao da su fotografije dugo je uzbuđivala umove. Međutim, naučnici nisu pronašli dokaze o fotografskom pamćenju. Umesto toga, govore o retkom fenomenu &#8230;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"><img class="alignnone size-full wp-image-31258" src="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/04/rusija-spijun-foto-aparat-retro-obavestajac-sluzba.jpg" alt="" width="900" height="553" srcset="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/04/rusija-spijun-foto-aparat-retro-obavestajac-sluzba.jpg 900w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/04/rusija-spijun-foto-aparat-retro-obavestajac-sluzba-300x184.jpg 300w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/04/rusija-spijun-foto-aparat-retro-obavestajac-sluzba-768x472.jpg 768w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></p>
<h4><strong>Uprkos nedostatku fotografskog pamćenja, svako može razviti sposobnost pamćenja, glavna stvar je praksa i prave metode.</strong></h4>
<p><strong>Ovo su objavili mediji pozivajući se na IFLscience&#8230;</strong></p>
<p>Ideja da se tekst ili slike pamte tako jasno kao da su fotografije dugo je uzbuđivala umove.</p>
<p>Međutim, naučnici nisu pronašli dokaze o fotografskom pamćenju. Umesto toga, govore o retkom fenomenu – eidetičkom pamćenju.</p>
<p>Ova sposobnost omogućava deci da privremeno zadrže živopisne slike u detaljima ali se skoro nikada ne nalaze kod odraslih.</p>
<p>Istraživanja pokazuju da se eidetičko pamćenje javlja samo kod malog broja dece i nestaje sa godinama.</p>
<p>Jedan od retkih slučajeva zabeležen kod odrasle osobe opisan je kod žene sa epilepsijom.</p>
<p>Njene jedinstvene sposobnosti su možda bile povezane sa promenama u predelu mozga odgovornom za pamćenje.</p>
<p>Tačni razlozi za ovaj fenomen nisu u potpunosti shvaćeni.</p>
<p>Svako može razviti dobru vizuelnu memoriju.</p>
<p>Za to postoje tehnike, kao što je metoda „palate sećanja“.</p>
<p>Ovaj pristup pomaže da se strukturiraju informacije i da slike budu pamtljivije.</p>
<p>Istraživanja potvrđuju da čak i nekoliko nedelja treninga može poboljšati pamćenje na impresivan nivo.</p>
<p>Neki ljudi imaju izuzetna sećanja zahvaljujući načinu na koji im je mozak, povezan.</p>
<p>Londonski taksisti, na primer, prolaze kroz složene testove navigacije koji povećavaju zapreminu njihovog hipokampusa.</p>
<p>Ovo im pomaže da bolje pamte prostorne informacije ali čak i ova sposobnost, je daleko od mitskog fotografskog pamćenja za koje se ispostavilo da postoji samo u fikciji.</p>
<p><strong>Borba.Info</strong></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.borba.info/2025/01/01/fotografsko-pamcenje-mit-ili-stvarnost/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
