<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>ispitivanje &#8211; Borba Info</title>
	<atom:link href="https://www.borba.info/tag/ispitivanje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.borba.info</link>
	<description>Vesti</description>
	<lastBuildDate>Fri, 04 Oct 2024 18:32:06 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.4.24</generator>
	<item>
		<title>Defense Post: Rusija je u stanju da proizvodi deset puta više dronova, nego cela Evropa!</title>
		<link>https://www.borba.info/2024/10/04/defense-post-rusija-je-u-stanju-da-proizvodi-deset-puta-vise-dronova-nego-cela-evropa/</link>
					<comments>https://www.borba.info/2024/10/04/defense-post-rusija-je-u-stanju-da-proizvodi-deset-puta-vise-dronova-nego-cela-evropa/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[gogisa]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 04 Oct 2024 18:32:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>
		<category><![CDATA[arena eksperimenata]]></category>
		<category><![CDATA[ispitivanje]]></category>
		<category><![CDATA[novi tipovi naoružanja]]></category>
		<category><![CDATA[pretvara]]></category>
		<category><![CDATA[Rat u Ukrajini]]></category>
		<category><![CDATA[visokotehnološkiji]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.borba.info/?p=52498</guid>

					<description><![CDATA[RAT u Ukrajini postaje sve visokotehnološkiji i pretvara u arenu eksperimenata za ispitivanje novih tipova naoružanja. Američki onlajn list Defense Post uz prethodnu ocenu objavio je da će kijevski režim besplatno dobiti još 300 velikih FPV dronova od Velike Britanije. Naveo je da se radi o 15 partija bespilotnih letelica od po 20 dronova koja &#8230;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"><img class="alignnone size-full wp-image-33876" src="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/06/dron-rusija-kamikaza.jpg" alt="" width="900" height="484" srcset="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/06/dron-rusija-kamikaza.jpg 900w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/06/dron-rusija-kamikaza-300x161.jpg 300w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/06/dron-rusija-kamikaza-768x413.jpg 768w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></p>
<h4><strong>RAT u Ukrajini postaje sve visokotehnološkiji i pretvara u arenu eksperimenata za ispitivanje novih tipova naoružanja.</strong></h4>
<p>Američki onlajn list Defense Post uz prethodnu ocenu objavio je da će kijevski režim besplatno dobiti još 300 velikih FPV dronova od Velike Britanije.</p>
<p>Naveo je da se radi o 15 partija bespilotnih letelica od po 20 dronova koja uključuje borbene i izviđačke bespilotne letelice sa nosivošću većom od 5 kg.</p>
<p>Defense Post otkriva da su Britanci spremni da, nakon isporuke prve partije od 300 dronova, pošalju još 500 Oružanim snagama Ukrajine.</p>
<p>Na ukrajinskoj strani biće aktivirana i „bespilotna koalicija“, koju je u februaru 2024. godine stvorila Letonija. Uključuje 14 evropskih zemalja koje već proizvode bespilotne letelice i nameravaju da modernizuju proizvodnju.</p>
<p>Evropljani mogu snabdeti ukrajinske snage sa samo 10 hiljada FPV dronova.</p>
<p>Defense Post tvrdi da je u Rusiji naglo porasla proizvodnja dronova i da je zahvaljujući tome 2023. godine isporučila svojoj vojsci oko 140 hiljada bespilotnih letelica.</p>
<p>Projekcije za 2024. su &#8211; 1,4 miliona dronova. Sa davanjem prioriteta dronovima sa veštačkom inteligencijom.</p>
<p>Zapadni stručnjaci su iznenađeni brzinom kojom raste podrška države bespilotnoj industriji u Rusiji kroz programe za stimulisanje domaće proizvodnje, uključujući planove za izgradnju istraživačkih centara i novih fabrika.</p>
<p>Prema planu razvoja bespilotnih tehnologija, do 2030. godine, u Rusiji bi trebalo da bude 48 istraživačko-proizvodnih centara. Time će postati svetski centar za proizvodnju bespilotnih letelica.</p>
<p>Rusija, već lako zaobilazi zapadne sankcije protiv bespilotnih letelica.</p>
<p>Defense Post navodi primer jednog od startapova koji je &#8211; lako zaobilazeći zapadne sankcije – na ukrajinski front, već poslao više od hiljadu naprednih dronova. Plus: letelice velikog dometa i stotine kvadkoptera i heksakoptera.</p>
<p>„Kompanija je primer, kako je ruski biznis prešao na ratnu ekonomiju.</p>
<p>Pravi i veće, sofisticiranije dronove koji mogu da ostanu u vazduhu 20 sati i da prelete do 1.600 kilometara.</p>
<p>Postoje desetine sličnih kompanija širom Rusije“, uveren je vojni analitčar Linus Heler.</p>
<p>Njegov zaključak je: „Iako je pod pritiskom zapadnih sankcija, Rusija je u stanju da proizvodi deset puta više svake vrste dronova, nego cela Evropa.</p>
<p>EU pokušava da joj parira nekim nemoćnim proukrajinskim dron-koalicijama“.</p>
<p><strong>Fakti</strong></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.borba.info/2024/10/04/defense-post-rusija-je-u-stanju-da-proizvodi-deset-puta-vise-dronova-nego-cela-evropa/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>NYT &#8211; Bivša direktorka CIA gledala mučenje zatvorenika! &#8211; Šokantno i zabrinjavajuće&#8230;</title>
		<link>https://www.borba.info/2022/06/07/nyt-bivsa-direktorka-cia-gledala-mucenje-zatvorenika-politika/</link>
					<comments>https://www.borba.info/2022/06/07/nyt-bivsa-direktorka-cia-gledala-mucenje-zatvorenika-politika/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[gogisa]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 06 Jun 2022 23:41:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>
		<category><![CDATA[Gina Haspel]]></category>
		<category><![CDATA[ispitivanje]]></category>
		<category><![CDATA[NYT]]></category>
		<category><![CDATA[otkrilo]]></category>
		<category><![CDATA[posmatrala]]></category>
		<category><![CDATA[sudsko svedočenje]]></category>
		<category><![CDATA[tajlandsko crno mesto]]></category>
		<category><![CDATA[vaterboardingom]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.borba.info/?p=20138</guid>

					<description><![CDATA[Gina Haspel je posmatrala ispitivanje sa vaterboardingom na tajlandskom crnom mestu, otkrilo je sudsko svedočenje. Bivša direktorka CIA-e Gina Haspel posmatrala je kako zatvorenika muče islednici na tajlandskom crnom sajtu, koji je vodila za tu agenciju 2002. godine, izvestio je u petak Njujork tajms. Kao šef baze CIA na Tajlandu krajem 2002. godine, Haspel je &#8230;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"></p>
<p style="text-align: center;"><img class="alignnone size-full wp-image-20142" src="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2022/06/djina-haspel-cia.jpg" alt="" width="900" height="505" srcset="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2022/06/djina-haspel-cia.jpg 900w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2022/06/djina-haspel-cia-300x168.jpg 300w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2022/06/djina-haspel-cia-768x431.jpg 768w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></p>
<h4><strong>Gina Haspel je posmatrala ispitivanje sa vaterboardingom na tajlandskom crnom mestu, otkrilo je sudsko svedočenje.</strong></h4>
<p>Bivša direktorka CIA-e Gina Haspel posmatrala je kako zatvorenika muče islednici na tajlandskom crnom sajtu, koji je vodila za tu agenciju 2002. godine, izvestio je u petak Njujork tajms.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Kao šef baze CIA na Tajlandu krajem 2002. godine, Haspel je lično posmatrao sesije ispitivanja, na kojima je osumnjičeni za bombaški napad na USS Kol Abd al-Rahim al-Naširi bio potopljen vodom, navode novine, pozivajući se na svedočenje psihologa, koji je učestvovao u mučenju.</p>
<p><strong><a href="http://t.me/borbainf" target="_blank" rel="noopener noreferrer"><em><span style="color: #333333;">Pratite &#8220;Borbine&#8221; odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima</span> <span style="color: #ff0000;">OVDE</span></em></a></strong></p>
<p>Doktor, Džejms Mičel, priznao je na sudskom saslušanju u zalivu Gvantanamo, da je držao krpu preko al-Naširijevog lica, kako bi usmerio tok vode, dok je drugi ispitivač izlivao.</p>
<p>Al-Naširi je bio privezan za kolica tokom seansi mučenja, a iz ležanja na leđima je bio okrenut u uspravan položaj, da bi došao do daha između sipanja vode, navodno je svedočio Mičel.</p>
<p>Zatvorenik je opisan kao go i ponekad sa kapuljačom.</p>
<p>Ispitivači su koristili i druge tehnike prinude, kao što su zatvaranje u malu kutiju, šamaranje ili udaranje glavom o zid prekriven mekom tkaninom, navodno je rekao psiholog.</p>
<p>Haspelovo znanje o kontroverznim tehnikama ispitivanja je ranije otkriveno.</p>
<p>U stvari, pisala je dopise Vašingtonu o tome šta je učinjeno al-Naširiju i šta se saznalo iz ispitivanja.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Međutim, Mičelino svedočenje ponudilo je detaljniji pogled na njen rad, na Tajlandu.</p>
<p>Al-Nashiri je optužen da je orkestrirao bombardovanje razarača američke mornarice USS Cole, u kojem je 2000. godine ubijeno 17 američkih mornara.</p>
<p>Prema pisanju Tajmsa, vojni sudija u krivičnom predmetu protiv al-Nashirija dozvolio je Mičelovo svedočenje samo zato što je CIA uništila video-kasete za koju su branioci tvrdili da će pokazati islednike, kako muče navodnog teroriste i još jednog zatvorenika na crnom mestu.</p>
<p>Haspel je ranije priznala svoju ulogu u uništavanju 92 trake ispitivanja, od kojih je većina prikazivala Abu Zubajda, prvog osumnjičenog za terorizam za koga se zna, da je bio meta u programu CIA za mučenje nakon 11. septembra.</p>
<p>U to vreme bila je šef osoblja CIA-e, šefa operacija Hosea Rodrigeza mlađeg.</p>
<p>Kasnije je bila direktorka CIA-e pod tadašnjim predsednikom Donaldom Trampom, od aprila 2018. do januara 2021.</p>
<p>Tokom saslušanja u Senatu 2018. za njenu potvrdu za direktora CIA-e, Haspel je o uništenom video snimku rekla: „Takođe bih jasno rekla da se nisam pojavila na kasetama.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Na pitanje senatora Dajan Fajnštajn (D-Kalifornija) da li je nadgledala ispitivanja al-Naširija, odbila je da odgovori, rekavši da su takve informacije poverljive.</p>
<p>Interna revizija CIA-e „nije pronašla nikakvu grešku“ u vezi sa Haspelinom ulogom u naređenju uništavanja traka.</p>
<p>„Što više pregledamo poverljive činjenice, to smo više uznemireni – i zbog radnji, koje je preduzela tokom svoje karijere i zbog neuspeha CIA-e, da javnosti omogući da ih razmotri“, grupa senatora protivi se Haspelinoj nominaciji za CIA, direktorka je napisala 2018.</p>
<p>Ona je ipak dobila posao, čime je postala prva žena na čelu agencije.</p>
<p>Senatska istraga o programu mučenja otkrila je, da su ispitivači hteli da prestanu da koriste takve tehnike na al-Naširiju, jer je odgovarao na direktna pitanja ali im je viši vrh naredio da nastave, piše Tajms.</p>
<p>Al-Naširi je takođe navodno kasnije mučen na drugom crnom mestu CIA.</p>
<p>U jednom slučaju, islednik je pokrenuo bušilicu pored glave sa kapuljačom nagog zatvorenika.</p>
<p>CIA mu je 2004. godine ubacila dodatak ishrani u rektum, kada je odbio da jede, navodi se u izveštaju.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Crne lokacije CIA-e su postavljene, kao deo američkog rata protiv terorizma, u suštini kao tajni zatvori za držanje „neprijateljskih boraca“.</p>
<p>Evropski sud za ljudska prava (ECHR) presudio je 2014. da je Poljska prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, pošto je CIA mučila Zubajdu i al-Naširija, u tajnom objektu u zemlji.</p>
<p>ECHR je 2018. utvrdio da su, dozvoljavajući mučenje u svojim zemljama, Rumunija i Litvanija, takođe prekršile prava Zubajde i al-Naširija.</p>
<p><script async="" src="https://telegram.org/js/telegram-widget.js?19" data-telegram-post="borbainf/1596" data-width="100%"></script></p>
<p><strong>Borba.Info</strong></p>



]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.borba.info/2022/06/07/nyt-bivsa-direktorka-cia-gledala-mucenje-zatvorenika-politika/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Grade auto-puteve, a usput istražuju ima li zlata po tom terenu u Srbiji i bićete zaprepašćeni koliko toga su otkrili&#8230;</title>
		<link>https://www.borba.info/2021/05/05/grade-auto-puteve-a-usput-istrazuju-ima-li-zlata-po-tom-terenu-u-srbiji-i-bicete-zaprepasceni-koliko-toga-su-otkrili/</link>
					<comments>https://www.borba.info/2021/05/05/grade-auto-puteve-a-usput-istrazuju-ima-li-zlata-po-tom-terenu-u-srbiji-i-bicete-zaprepasceni-koliko-toga-su-otkrili/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[gogisa]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 05 May 2021 19:55:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>
		<category><![CDATA[autoputevi]]></category>
		<category><![CDATA[ispitivanje]]></category>
		<category><![CDATA[srbija]]></category>
		<category><![CDATA[zlato]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.borba.info/?p=7872</guid>

					<description><![CDATA[Na području Takovo–Preljina, duž trase puta, tada su otkrivene su &#8220;interesantne mineralizacije antimona, hroma, nikla i žive&#8221;. Srbija nalazi dragocene metale duž koridora tokom radova na izgradnji putne infratrukture. Naime, tokom 2018. godine, istraživanja metaličnih mineralnih sirovina koja su pratila pripremne građevinske radove u području izgradnje Koridora 11, a naročito na izgradnji tunela Munjino brdo &#8230;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"></p>
<p style="text-align: center;"><img class="alignnone size-full wp-image-7873" src="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/05/koridor-tunel-posao-autoput-radnik.jpg" alt="" width="900" height="583" srcset="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/05/koridor-tunel-posao-autoput-radnik.jpg 900w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/05/koridor-tunel-posao-autoput-radnik-300x194.jpg 300w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/05/koridor-tunel-posao-autoput-radnik-768x497.jpg 768w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></p>
<h4>Na području Takovo–Preljina, duž trase puta, tada su otkrivene su &#8220;interesantne mineralizacije antimona, hroma, nikla i žive&#8221;.</h4>
<p>Srbija nalazi dragocene metale duž koridora tokom radova na izgradnji putne infratrukture.</p>
<p>Naime, tokom 2018. godine, istraživanja metaličnih mineralnih sirovina koja su pratila pripremne građevinske radove u području izgradnje Koridora 11, a naročito na izgradnji tunela Munjino brdo i Laz, pokazala su značajna nalazišta zlata i povišene sadržaje srebra na tim lokacijama.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Na lokalitetu „Munjino brdo&#8221;, iz jezgra bušotine koja se nalazi u filitima, dobijeni su sadržaji zlata od 5,74 ppm i srebra od 0,7 ppm, pokazuju podaci iz Pravilnika o utvrđivanju Godišnjeg programa osnovnih geoloških istraživanja za 2021. godinu koji je doneo ministar rudarstva i energetike Srbije krajem marta, objavila je Ekapija.</p>
<div id="related-middle" class="related">
<p>Radi pojašnjenja, oznaka ppm (engl. parts per million), odnosi se na milioniti deo celine.</p>
<p>Kada je reč o rudarstvu, ruda zlata se već sa 0,5 ppm može ekonomično iskopati, a rudama <span style="color: #333399;"><a style="color: #333399;" href="https://www.borba.info/2021/05/05/vucic-dodatna-finansijska-pomoc-za-one-koji-su-se-vakcinisali-a-nevakcinisanima-nece-biti-placeno-bolovanje-zdravlje/" target="_blank" rel="noopener noreferrer">zlata niske klase smatraju se one sa manje od 5 ppm zlata.</a></span></p>
<p>„Tokom sledeće, 2019. godine, istraživanja su obavljena na delu Koridora 11 (Preljina–Požega), lokalitet Prilipac, a takođe su nastavljena istraživanja piroklastita dacitskog sastava na lokalitetu Ivanovci kod Ljiga i potvrđeni su povišeni sadržaji retkih metala poput berilijuma, niobijuma, volframa, srebra i torijuma“, navedeno je u Pravilniku.</p>
<p>U toku prošle godine, stoji dalje u dokumentu, najveći obim istraživanja bio je usmeren na terene između Preljine i Požege na koridoru 11 na kojima se grade tuneli Laz i Munjino brdo.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Tada su na ulazu u tunel Munjino brdo u grafitičnim škriljcima i filitima registrovani povišeni sadržaji hroma i srebra, a na izlazu iz tunela koji se nalazi u pločastim i trošnim škriljacima sa partijama grafitičnih škriljaca, registrovani su povišeni sadržaji hroma, mangana, srebra i kobalta.</p>
<p>Istraživanja duž novih koridora u Srbiji vršena su i ranije, s obzirom na, kako je navedeno, izgradnju putne mreže relativno velikog obima poslednjih godina, a sa ciljem da se, sa minimumom finansijskih ulaganja, prikupe značajni geološki podaci sa lokaliteta koji se &#8220;otkriju&#8221; prilikom građevinskih radova u okviru izgradnje puteva.</p>
<p>U 2016. godini najveći obim osnovnih geoloških istraživanja obavljen je na koridorima 11 i 10.</p>
<p>Na području Takovo–Preljina, duž trase puta, tada su otkrivene su &#8220;interesantne mineralizacije antimona, hroma, nikla i žive&#8221;.</p>
<p>Geološka istraživanja su na području Takovo–Preljina nastavljena i 2017. godine, kao i na području izgradnje trase koridora 10, od Niša do Pirota, kada su presečene su dve metalogenetske zone: Ridanjsko-krepoljinska i Borska metalogenetska zona, u kojima su konstantovane, kako je navedeno, &#8220;vrlo interesantne mineralizacije bakra i zlata&#8221;.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Za 2021. godinu, zaključuje se u delu dokumenta koji beavi geološkim istraživanjima metala duž koridora, planiran je nastavak geoloških istraživanja na koridoru 11, odnosno na deonici Preljina–Požega, ali i na putnom pravcu Ruma–Šabac–Loznica i na svim drugim putnim pravcima čije trase prolaze kroz geološki interesantna područja.</p>
<p><b>Golija i Ozren leže na zlatu?</b></p>
<p>Zanimljivo je i da država od 2018. godine plemenite metale traži i na Goliji i Ozrenu. Rezultati tih istraživanja pokazali, stoji u istom dokumentu, da se radi o vrlo perspektivnim terenima u smislu iznalaženja najvrednijeg plemenitog metala.</p>
<p>Na Goliji je te godine registrovano značajno povećanje zlata, a pretprošle godine, na širem prostoru Ozrena i Golije od oko 200 kvadratnih kilometara, ponovo su registrovani su visoki sadržaji zlata koji nisu zabeleženi u prethodnim istraživanjima.</p>
<p>Istraživanja na ovim planinama nastavljena su i tokom 2020. godine, a nastavak istraživanja planiran je i za 2021. godinu na ovim rudnim rejonima, kao i dalje prema severozapadu (područje Zlatar – Priboj).</p>
<p>Završetak istraživanja se planira u 2024. godini.</p>
<p>ekapija</p>
<p style="text-align: center;"></p>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.borba.info/2021/05/05/grade-auto-puteve-a-usput-istrazuju-ima-li-zlata-po-tom-terenu-u-srbiji-i-bicete-zaprepasceni-koliko-toga-su-otkrili/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
