<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>ubrzava &#8211; Borba Info</title>
	<atom:link href="https://www.borba.info/tag/ubrzava/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.borba.info</link>
	<description>Vesti</description>
	<lastBuildDate>Fri, 02 May 2025 19:13:05 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.4.19</generator>
	<item>
		<title>Američka vojska ubrzava razvoj novog tenka M1E3 Abrams! &#8211; VIDEO</title>
		<link>https://www.borba.info/2025/05/02/americka-vojska-ubrzava-razvoj-novog-tenka-m1e3-abrams-video/</link>
					<comments>https://www.borba.info/2025/05/02/americka-vojska-ubrzava-razvoj-novog-tenka-m1e3-abrams-video/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[gogisa]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 02 May 2025 19:13:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Fakti]]></category>
		<category><![CDATA[američka vojska]]></category>
		<category><![CDATA[M1E3 Abrams]]></category>
		<category><![CDATA[novi tenk]]></category>
		<category><![CDATA[razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[ubrzava]]></category>
		<category><![CDATA[Video]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.borba.info/?p=65240</guid>

					<description><![CDATA[Prvog maja, američka vojska je zvanično potvrdila svoju nameru da uvede tenk M1E3 Abrams, u roku od manje od tri godine, ubrzavajući razvoj novog oklopnog vozila. Očekuje se da će isporuke novog proizvoda početi za 24 do 30 meseci, znatno pre prethodno planiranog roka za 2030. godinu&#8230; U septembru 2023. godine, vojska je odlučila da &#8230;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"><img class="alignnone size-full wp-image-65243" src="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2025/05/amerika-tenk-abrams-x-vojska-prototip.jpg" alt="" width="900" height="550" srcset="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2025/05/amerika-tenk-abrams-x-vojska-prototip.jpg 900w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2025/05/amerika-tenk-abrams-x-vojska-prototip-300x183.jpg 300w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2025/05/amerika-tenk-abrams-x-vojska-prototip-768x469.jpg 768w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></p>
<h4><strong>Prvog maja, američka vojska je zvanično potvrdila svoju nameru da uvede tenk M1E3 Abrams, u roku od manje od tri godine, ubrzavajući razvoj novog oklopnog vozila.</strong></h4>
<p><strong>Očekuje se da će isporuke novog proizvoda početi za 24 do 30 meseci, znatno pre prethodno planiranog roka za 2030. godinu&#8230;</strong></p>
<p>U septembru 2023. godine, vojska je odlučila da odustane od planova za postepeno poboljšanje Abramsa u okviru prethodno usvojene strategije Sistemske evolucije (SEP).</p>
<p>Umesto toga, odlučila je da započne kompletan, redizajn platforme kako bi ispunila zahteve budućeg bojišta.</p>
<p>Novi M1E3 će kombinovati najbolje karakteristike M1A2 SEPv4 sa modularnom, otvorenom sistemskom arhitekturom, koja će omogućiti brzu nadogradnju i raspoređivanje tehnologije sa manje resursa.</p>
<p>M1 Abrams više ne može da povećava svoje mogućnosti bez povećanja težine. &#8211; napomenula je komanda.</p>
<p>Stalno povećanje težine dovodi do kritičnih logističkih i operativnih ograničenja, što je potvrđeno borbenim iskustvom u Ukrajini.</p>
<p>Konkretno, rat je pokazao ranjivost tradicionalnih oklopnih vozila na zabačenu municiju, bespilotne letelice i moderno protivtenkovsko vođeno oružje, što je dovelo do ponovne procene sveobuhvatnih rešenja za zaštitu opreme.</p>
<p>M1E3 će imati poboljšani oklop i aktivni sistem zaštite (odlučeno je da se ne oslanja na dodatne komplete, već na ugrađenu zaštitu); hibridno-električnu elektranu, koja bi trebalo da smanji potrošnju goriva za 50%; bespilotnu kupolu sa automatskim punjačem, koja će smanjiti posadu sa 4 na 3 osobe; veštačku inteligenciju u tenku sposobnu da daje prioritet pretnjama, poboljša ciljanje i sarađuje sa bespilotnim letelicama.</p>
<p>Tenk će imati smanjenu težinu (na primer, masa prototipa AbramsX, je smanjena za približno 10 tona u poređenju sa savremenim modifikacijama Abramsa) i mogućnost komunikacije sa dronovima.</p>
<div class="full-story-text text">
<div style="text-align: center;"><iframe src="https://vk.com/video_ext.php?oid=484844600&amp;id=456239612&amp;hash=73950b21ae8c48bd" width="720" height="420" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen" data-mce-fragment="1"></iframe></div>
</div>
<p>Odluka vojske da ubrza razvoj M1E3 dolazi, nakon što je generalu Rendiju Džordžu predstavljen raspored, proizvodnje od 65 meseci ubrzo nakon što je postao načelnik Generalštaba vojske.</p>
<p>On je zadužio razvojni tim da skrati taj vremenski okvir, za najmanje dve trećine.</p>
<p>Trenutni proces nabavke vojske, koji može trajati više od 10 godina od početka do završetka programa, našao se na udaru kritika, jer više ne prati tempo tehnoloških promena, prema rečima načelnika tehnološkog oficira vojske Aleksa Milera.</p>
<p>Miler je kritikovao tradicionalnu kulturu nabavke zbog pokušaja da se „upravlja svim rizicima do tačke u kojoj nema rizika“.</p>
<p>Uprkos komprimovanom vremenskom okviru, vojska je uverena da može da upotrebi M1E3 u okviru trenutnog petogodišnjeg budžetskog ciklusa.</p>
<p>Pre početka proizvodnje biće ograničene nadogradnje na SEPv3 na postojećim, osnovnim bojnim tenkovima.</p>
<p>Globalno, vojska nije sama u svojoj potrazi za osnovnim bojnim tenkovima sledeće generacije.</p>
<p>Francuski tenk Leclerc Evolution, koji je razvio KNDS, trebalo bi da bude spreman za upotrebu do 2030. godine.</p>
<p>Nemački koncern Rheinmetall predstavio je tenk KF51 Panther.</p>
<p>Francusko-nemački projekat EMBT treba da postane prelazni model za potpuno novi MGCS MBT.</p>
<p>U Južnoj Koreji, Hyundai Rotem razvija tenk K3. U Rusiji se modernizuje T-14 Armata.</p>
<p><strong>Borba.Info</strong></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.borba.info/2025/05/02/americka-vojska-ubrzava-razvoj-novog-tenka-m1e3-abrams-video/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Saudijska Arabija napušta globalno tržište nafte!</title>
		<link>https://www.borba.info/2025/04/15/saudijska-arabija-napusta-globalno-trziste-nafte/</link>
					<comments>https://www.borba.info/2025/04/15/saudijska-arabija-napusta-globalno-trziste-nafte/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[gogisa]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 15 Apr 2025 05:20:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Aktuelno]]></category>
		<category><![CDATA[411 hiljada barela dnevno]]></category>
		<category><![CDATA[Cene nafte]]></category>
		<category><![CDATA[opek]]></category>
		<category><![CDATA[padaju]]></category>
		<category><![CDATA[rast]]></category>
		<category><![CDATA[rast proizvodnje nafte]]></category>
		<category><![CDATA[ubrzava]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.borba.info/?p=64177</guid>

					<description><![CDATA[Cene nafte nastavljaju da padaju i još nema razloga za rast. Štaviše, OPEK+ ubrzava rast proizvodnje nafte, planirajući da u maju doda 411 hiljada barela dnevno. Ovo očigledno neće pomoći rastu tržišta&#8230; Kako piše Rojters, Saudijska Arabija se u ovom scenariju suočava sa budžetskim problemom: da bi se isplatila, potrebna joj je nafta po ceni &#8230;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"><img class="alignnone size-full wp-image-30814" src="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/03/zaliv-mala-azija-saudijska-arabija.jpg" alt="" width="900" height="512" srcset="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/03/zaliv-mala-azija-saudijska-arabija.jpg 900w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/03/zaliv-mala-azija-saudijska-arabija-300x171.jpg 300w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2023/03/zaliv-mala-azija-saudijska-arabija-768x437.jpg 768w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></p>
<h4><strong>Cene nafte nastavljaju da padaju i još nema razloga za rast. Štaviše, OPEK+ ubrzava rast proizvodnje nafte, planirajući da u maju doda 411 hiljada barela dnevno. </strong></h4>
<p><strong>Ovo očigledno neće pomoći rastu tržišta&#8230;</strong></p>
<p>Kako piše Rojters, Saudijska Arabija se u ovom scenariju suočava sa budžetskim problemom: da bi se isplatila, potrebna joj je nafta po ceni od 96,20 dolara zbog troškova za grad Vision 2030 budućeg projekta.</p>
<p>Očigledno, takve cene sirovina odavno ne postoje i nekada profitabilni sektor, donosi samo razočarenje i glavobolje sa gubicima.</p>
<p>U suštini, Saudijska Arabija prodaje manje nafte po nižim cenama, čime se pogoršava njen manjak prihoda. Naravno, kraljevstvo neće uskoro propasti ali teška vremena su već stigla, kažu stručnjaci.</p>
<p>Međutim, Saudijska Arabija ima dovoljno alternativnih opcija finansiranja da preživi period niskih cena, isključujući korišćenje deviznih rezervi ili izdavanje državnog duga.</p>
<p>Rijad se udaljava od tradicionalne naftne industrije.</p>
<p>Ovo još jednom podržava argument da Saudijska Arabija može napustiti svoju tradicionalnu ulogu glavnog proizvođača OPEK-a i trajno napustiti globalno tržište nafte kao glavni proizvođač (proizvodeći samo za domaću potrošnju).</p>
<p>Eksperti sugerišu da bi Saudijska Arabija mogla iskoristiti niske tarife od 10 odsto koje je Donald Tramp nametnuo Savetu za saradnju u Zalivu (GCC) tako što bi postala regionalna industrijska sila.</p>
<p>Saudijska Arabija sada dramatično ubrzava svoje planove za rudarstvo vredne 2,5 biliona dolara kako bi diverzifikovala ekonomiju i smanjila zavisnost od nafte, dok ulaže u tehnologiju za optimizaciju svog rudarskog kompleksa.</p>
<p>Rudarstvo sada igra centralnu ulogu u strategiji Rijada za smanjenje zavisnosti od nafte, jer zemlja nastoji da razvije svoje značajne rezerve fosfata, zlata, bakra i boksita.</p>
<p><strong>Borba.Info</strong></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.borba.info/2025/04/15/saudijska-arabija-napusta-globalno-trziste-nafte/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Blumberg: Rusija aktivno uključena u stvaranje logistike, van kontrole Zapada!</title>
		<link>https://www.borba.info/2024/04/18/blumberg-rusija-aktivno-ukljucena-u-stvaranje-logistike-van-kontrole-zapada/</link>
					<comments>https://www.borba.info/2024/04/18/blumberg-rusija-aktivno-ukljucena-u-stvaranje-logistike-van-kontrole-zapada/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[gogisa]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 18 Apr 2024 16:42:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Fakti]]></category>
		<category><![CDATA[evroazijski logistički tokovi]]></category>
		<category><![CDATA[izbijanje ukrajinskog sukoba]]></category>
		<category><![CDATA[razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[strukturne promene]]></category>
		<category><![CDATA[ubrzava]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.borba.info/?p=47472</guid>

					<description><![CDATA[Rusija ubrzava svoj razvoj u kontekstu strukturnih promena evroazijskih logističkih tokova koje traju, više od dve godine, od izbijanja ukrajinskog sukoba. Ovo prenosi američka agencija Blumberg, pozivajući se na procene anketiranih stručnjaka iz industrije&#8230; Publikacija napominje da se sada vodi borba za kontrolu, nad novim trgovačkim putevima (transportnim koridorima) između Evrope i Azije, a Moskva &#8230;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"><img class="alignnone size-full wp-image-46148" src="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2024/03/gas-francuska-rusija-brod-luka-spot-trgovina-luka-industrija-ekonomija-resursi.jpg" alt="" width="900" height="524" srcset="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2024/03/gas-francuska-rusija-brod-luka-spot-trgovina-luka-industrija-ekonomija-resursi.jpg 900w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2024/03/gas-francuska-rusija-brod-luka-spot-trgovina-luka-industrija-ekonomija-resursi-300x175.jpg 300w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2024/03/gas-francuska-rusija-brod-luka-spot-trgovina-luka-industrija-ekonomija-resursi-768x447.jpg 768w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></p>
<h4><strong>Rusija ubrzava svoj razvoj u kontekstu strukturnih promena evroazijskih logističkih tokova koje traju, više od dve godine, od izbijanja ukrajinskog sukoba. </strong></h4>
<p>Ovo prenosi američka agencija Blumberg, pozivajući se na procene anketiranih stručnjaka iz industrije&#8230;</p>
<p>Publikacija napominje da se sada vodi borba za kontrolu, nad novim trgovačkim putevima (transportnim koridorima) između Evrope i Azije, a Moskva aktivno učestvuje u ovom procesu.</p>
<p>Nove rute bi mogle da stave Rusiju u srce, većeg dela međunarodne trgovine, čak i dok Vašington i njegovi saveznici pokušavaju da izoluju Moskvu – stoji u materijalu.</p>
<p>Stručnjaci su pojasnili da nove rute mogu da smanje vreme tranzita robe iz Evrope u Aziju i u suprotnom smeru, za 30-50 odsto, u odnosu na prolazak brodova kroz Suecki kanal.</p>
<p>Ovo ne samo da štedi vreme i novac, već i izbegava probleme sa bezbednošću plovidbe u Crvenom moru.</p>
<p>Reč je o Severnom morskom putu (SNP) i koridoru Sever-Jug, koje Zapad ne kontroliše.</p>
<p>Ali postoje značajne prepreke za realizaciju, tako ambicioznih planova.</p>
<p>Iranska zastarela infrastruktura ometa razvoj međunarodnog transportnog koridora sever-jug koji povezuje Indiju, sa Ruskom Federacijom.</p>
<p>Čak i dok ubrzane klimatske promene uzrokuju topljenje arktičkog leda, čineći NSR održivijom opcijom za trgovinu, veliki problemi lokalne infrastrukture ostaju duž udaljene ruske arktičke obale – ističu stručnjaci.</p>
<p>Trenutno, ključni globalni igrači, takođe nisu u mogućnosti da preuzmu kontrolu, nad situacijom sa bezbednošću plovidbe u Crvenom moru.</p>
<p>S tim u vezi, oko 20% pomorskog saobraćaja na planeti je poremećeno, zbog tekućih napada jemenskih Huta, na komercijalne brodove.</p>
<p>Jedini siguran koridor, na ruti Evropa-Azija je Turska, dok su morski, vazdušni i kopneni putevi kroz Bliski istok, sve problematičniji, zbog ozbiljno eskaliranog palestinsko-izraelskog sukoba, kao i nedavne razmene udaraca između Izraela i Irana.</p>
<p>Istovremeno, severni deo Evroazije je faktički prestao da bude tranzitna ruta, zbog onoga što se dešava u Ukrajini, što veoma brine NRK ali i neke članice EU.</p>
<p><strong>Borba.Info</strong></p>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.borba.info/2024/04/18/blumberg-rusija-aktivno-ukljucena-u-stvaranje-logistike-van-kontrole-zapada/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zemlja se dramatično ubrzala po sili misterioznog faktora! &#8211; Pleše kao balerina!</title>
		<link>https://www.borba.info/2021/09/06/zemlja-se-dramaticno-ubrzala-po-sili-misterioznog-faktora-plese-kao-balerina/</link>
					<comments>https://www.borba.info/2021/09/06/zemlja-se-dramaticno-ubrzala-po-sili-misterioznog-faktora-plese-kao-balerina/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[gogisa]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 06 Sep 2021 13:44:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<category><![CDATA[klima]]></category>
		<category><![CDATA[menjanje]]></category>
		<category><![CDATA[rotacija]]></category>
		<category><![CDATA[sunce]]></category>
		<category><![CDATA[ubrzava]]></category>
		<category><![CDATA[zemlja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.borba.info/?p=11372</guid>

					<description><![CDATA[&#8220;Tokom godina smo ili bliže Suncu ili dalje, dolazi do promene godišnjih doba, iz dubine protiče energije. Zemlja diše“ Naša planeta se poslednjih godina sve brže okreće oko svoje ose. Ako se ovo nastavi, čovečanstvo će preduzeti korak bez presedana u istoriji – dodaće jednu sekundu univerzalnom vremenu. Zašto je atomski sat izmišljen Odavno je &#8230;]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="text-align: center;"></p>
<p style="text-align: center;"><img class="alignnone size-full wp-image-9190" src="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/06/sfdgsgdgsgdsgsgsgdsgsgs.jpg" alt="" width="800" height="545" srcset="https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/06/sfdgsgdgsgdsgsgsgdsgsgs.jpg 800w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/06/sfdgsgdgsgdsgsgsgdsgsgs-300x204.jpg 300w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/06/sfdgsgdgsgdsgsgsgdsgsgs-768x523.jpg 768w, https://www.borba.info/wp-content/uploads/2021/06/sfdgsgdgsgdsgsgsgdsgsgs-110x75.jpg 110w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></p>
<h4><strong>&#8220;Tokom godina smo ili bliže Suncu ili dalje, dolazi do promene godišnjih doba, iz dubine protiče energije. Zemlja diše“</strong></h4>
<div class="article__header">
<p>Naša planeta se poslednjih godina sve brže okreće oko svoje ose.</p>
<p>Ako se ovo nastavi, čovečanstvo će preduzeti korak bez presedana u istoriji – dodaće jednu sekundu univerzalnom vremenu.</p>
</div>
<div class="article__body">
<div class="article__block" data-type="h2">
<h4 class="article__h2">Zašto je atomski sat izmišljen</h4>
<p style="text-align: center;"></p>
</div>
<div class="article__block" data-type="text">
<p>Odavno je poznato da se Zemlja okreće oko svoje ose različitim brzinama. Još sredinom 18. veka Imanuel Kant je otkrio da su na to uticale mesečevo-solarne plime.</p>
<p>U današnje vreme, razvojem preciznijih metoda merenja, njegova hipoteza je potvrđena.</p>
<p>Sada se brzina rotacije meri sa tačnošću od delića milisekundi.</p>
</div>
<div class="article__block" data-type="text">
<p>Kako se ispostavilo, planeta se zapravo malo usporila od Kantovog vremena.</p>
<p>Astronomi izražavaju ove promene u pogledu dužine dana, koji se povećava za oko 1,2 milisekunde po veku.</p>
<p>U danu ima 86.400 sekundi. A od 1967. godine postoji atomski sat, koji za razliku od planete radi konstantnom brzinom.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Kada razlika postane kritična, Koordinisano univerzalno vreme (UTC) prilagođava se svakih nekoliko godina krajem decembra ili juna uvođenjem dodatne sekunde.</p>
<p>Ovo je poslednji put učinjeno krajem 2016.</p>
</div>
<div class="article__block" data-type="h2">
<h4 class="article__h2">Gde beži sekunda</h4>
</div>
<div class="article__block" data-type="text">
<p>„Od 1962. godine brzina rotacije Zemlje pomno se proučava, upoređujući očitanja atomskog sata TAI sa skalom UT1, određenu položajem zvezda, kvazara, svemirskih letelica.</p>
<p>Od 2016. godine dan je skraćen za tri milisekunde od tada“, kaže doktor fizike i matematike Leonid Zotov, viši istraživač na Moskovskom državnom univerzitetu.</p>
<p>Čini se da je odstupanje zanemarljivo, ali poznavanje brzine i položaja ose rotacije neophodno je za civilnu i vojnu navigaciju visoke preciznosti.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Merenja iz celog sveta objedinjuje Međunarodna služba za rotaciju i referentne sisteme Zemlje sa centrom podataka na Pariskoj opservatoriji.</p>
<div class="article__block" data-type="text">
<p>Sada je vreme mereno rotacijom Zemlje počelo da prestiže atomsko vreme.</p>
<p>Ranije je UTC sekunda bila kraća od sekunde Zemljine rotacije UT1 i činilo se da se atomska vremenska skala kreće napred, što je zahtevalo uvođenje dodatne sekunde, što je usporilo prvi „sat“.</p>
<p>Sada su ove skale gotovo jednake. Sadašnjih 365 obrtaja Zemlje prete da postanu rekordno kratki u poslednjih 60 godina.</p>
<p>Ako planeta nastavi da se ubrzava, 2026. će se razlika približiti kritičnoj &#8211; 0,9 sekundi. Čuvari vremena će biti primorani da prvi put u istoriji oduzmu vremenu sekundu.</p>
</div>
<div class="article__block" data-type="h2">
<h4><strong>Zemlja kao balerina</strong></h4>
<p style="text-align: center;"></p>
</div>
<div class="article__block" data-type="text">
<p>Iako naučnici razumeju zašto je Zemlja odjednom požurila, to nije tako jednostavno. Mnogi faktori utiču na brzinu rotacije, koja se stalno menja i podložna je različitim ciklusima.</p>
<p>Konkretno, u ciklusu od 18,6 godina, naša planeta se skuplja duž ekvatora, a zatim se širi.</p>
<p>Ovo je posledica gravitacionog uticaja Meseca.</p>
<p>Promena oblika se ogleda u brzini rotacije. Planeta je poput balerine: što više približavamo ruke, brže se vrtimo. Postoje i kratkotrajne promene plime.</p>
<p>„Na ovo se nadovezuju sezonske promene, kada se Zemlja brže okreće i usporava tokom godine pod uticajem vazdušnih struja“, nastavlja naučnik.</p>
<p>Atmosfera menja rotaciju planete. Kada se zapadni vetrovi pojačaju, malo se usporava.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>U proseku, najduži dani su 1. maja i 7. decembra, a najkraći 4. avgusta. Osim toga, fenomen El Ninjo ometa ovaj proces svakih nekoliko godina.</p>
</div>
<div class="article__block" data-type="h2">
<h4 class="article__h2">Faktor temperature</h4>
</div>
<div class="article__block" data-type="text">
<p>Astronomi su rekonstruisali brzinu rotacije Zemlje od ‘50 -ih. Podaci nisu najprecizniji, ali zajedno sa savremenim omogućavaju da vidimo neke obrasce tokom više od veka i po.</p>
<p>Posebno su zanimljivi ciklusi usporavanja i ubrzanja od <strong>60, 20 i 10 godina</strong>, koji se nazivaju decenijski ciklusi.</p>
<p>Oni još nisu u potpunosti objašnjeni. Decenijski ciklusi nisu povezani sa atmosferom i okeanima, objašnjava Leonid Zotov.</p>
<p>Po njegovom mišljenju, 20-godišnji ciklus je verovatno posledica mesečevog orbitalnog kretanja, a 60-godišnji ciklus je posledica procesa u unutrašnjosti planete.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
</div>
<p>„Na primer, na granici između jezgra i Zemljinog plašta rotacija jezgra malo zaostaje za rotacijom plašta.</p>
<p>Ali sa površine ne vidimo šta se dešava u dubini, možemo suditi samo po posrednim podacima“, objašnjava istraživač.</p>
<p>Ako je uticaj Zemljinih slojeva na rotaciju sasvim prirodan, onda je <strong>sinhronizacija sa promenama globalne temperature misterija</strong>.</p>
<p>Uočava se da se Zemlja tokom zagrevanja ubrzava. Tako je bilo tridesetih godina prošlog veka i dešava se sada.</p>
<p>Malo usporivši ’70 -ih i ‘90 -ih, planeta je počela da dobija na zamahu u naše vreme. Još uvek nije jasno kako su klimatske promene i stopa rotacije povezani.</p>
<div class="article__quote">
<div class="article__quote-text">
<p>„Temperatura se povećala za 0,2 stepena, u isto vreme Zemlja je ubrzala, a ovo je energetski mnogo skuplji proces.</p>
<p>Milisekundna promena je jednaka promeni od milion zemljotresa“, naglašava Zotov.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Možda neki faktor utiče na globalnu temperaturu i brzinu rotacije. Moguće je da plimne sile Jupitera i Saturna igraju ulogu.</p>
<p>„Oni su veoma udaljeni, ali sete teorije ne mogu potpuno odbaciti“, pojašnjava naučnik.</p>
</div>
</div>
<h4 class="article__h2">Tajanstvena veza tri procesa</h4>
<p>Već je praktično dokazano da globalno zagrevanje menja pomeranje ose rotacije Zemlje.</p>
<p>Njena tačka preseka sa površinom na severnoj hemisferi označava geografski Severni pol.</p>
<p>Sama osovina stalno ide napred-nazad negde u Severnom ledenom okeanu.</p>
<p>Međutim, kako su kineski naučnici nedavno izračunali, sredinom devedesetih godina pomeranje je naglo promenilo smer, a pol se pomerio prema istoku.</p>
<p>Autori rada smatraju da je to posledica ubrzanog topljenja glečera i preraspodele vodene mase po površini planete.</p>
<p style="text-align: center;"></p>
<p>Ali pomeranje ose ne bi trebalo dautiče na brzinu rotacije, barem u teoriji. Realnost bi se mogla pokazati složenijom, kaže Zotov.</p>
<div class="article__quote">
<div class="article__quote-text">
<p>„Naša planeta je živa. Ima okeane, atmosferu, do nje stiže toplota.</p>
<p>Tokom godina smo ili bliže Suncu ili dalje, dolazi do promene godišnjih doba, iz dubine protiče energije. Zemlja diše“, tvrdi naučnik.</p>
<p>„Na njoj se sve vreme dešava nešto sa različitom periodičnošću. Osa se njiše i istovremeno zanosi, rotira sa amplitudom od pet metara, postoji godišnja fluktuacija“, navodi on.</p>
</div>
</div>
<p>U nedavnom članku u časopisu „Nejčer“ ukazano je na fenomen nazvan Čendlerovo oscilovanje Zemljine ose rotacije, otkriveno u 19. veku.</p>
<p>To je pomicanje polova za nekoliko metara napred-nazad svakih 14 meseci.</p>
<p>„Zemlja se ljulja poput klatna i istovremeno blago odstupa levo i desno“, objašnjava naučnik.</p>
<p>Svakih četrdeset godina, Čendlerovo kolebanje se naizmenično pojačava i slabi, a osovina Zemlje se sinhroniše.</p>
<p>„Sada je epoha prigušivanja Čendlerove oscilacije. Pomak ose se pojačao – ispisuje vrtloge, pravi zavoje“, navodi ruski naučnik, prenose RIA Novosti</p>
<p>Godine 2020. su se približila tri fenomena: maksimumi globalne temperature i brzina rotacije Zemlje, kao i skoro potpuno slabljenje Čendlerove oscilacije.</p>
<p>Ostaje da se vidi kako je sve ovo povezano.</p>
<p>Sputnik</p>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.borba.info/2021/09/06/zemlja-se-dramaticno-ubrzala-po-sili-misterioznog-faktora-plese-kao-balerina/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
