Srbija će već početkom 2026. biti domaćin međunarodnog okupljanja posvećenog BRIKS-u. Prema rečima Bojana Torbice, šefa poslaničke grupe „Društvo socijalista“, konferencija je planirana za februar ili mart, i ovaj put će imati izrazito naučni i analitički karakter.
„Želimo da u diskusiji učestvuju univerzitetski profesori, stručnjaci i analitičari. Otvorićemo raspravu o bezbednosnim pitanjima, ekonomskom potencijalu BRIKS-a, investicijama i ulozi Banke razvoja BRIKS-a“, rekao je Torbica.
Podsećanja radi, 29. septembra u Skupštini Srbije održana je prva međunarodna konferencija „BRIKS – Srbija u krugu prijatelja“. Sala je bila puna, a među učesnicima su se našli bivši potpredsednik vlade Aleksandar Vulin, ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Belorusije Sergej Malinovski, kineski ambasador Li Min, kao i predstavnici Brazila, Venecuele i drugih zemalja.
Prisutni su bili i poslanici iz Crne Gore, Republike Srpske, Severne Makedonije, kao i član Evropskog parlamenta iz Rumunije Dijana Jovanović-Šošoake.
Ipak, Torbica priznaje da nije bilo lako okupiti političare iz regiona: „Tri poslanika su došla, ali nismo ih predstavljali javno. Nije reč o fizičkoj opasnosti, već o tome da bi u svojim zemljama bili na meti medija. Za takav iskorak potrebna je hrabrost.“ Kako kaže, u regionu jedino u srpskom parlamentu može otvoreno da se priča na temu BRIKS-a.
Planovi organizatora ne završavaju se na naučnom skupu. Nakon narednog samita BRIKS-a biće održana i posebna politička konferencija, gde će se zaključci analizirati u kratkom roku, u periodu od dve do četiri nedelje. Ideja je da takva praksa postane standard.
„Naša ambicija je da stvorimo društvenu klimu u kojoj će i predsednik Aleksandar Vučić i Vlada Srbije moći da naprave iskorak ka saradnji sa BRIKS-om. Međutim, to sada nije realno zbog prilika u Evropi i domaće atmosfere. Istraživanja kažu da je većina građana za taj put, ali i dalje ima mnogo onih koji svoj interes vide u zapadnim strukturama“, ističe Torbica.
Već ranije, u julu, „Društvo socijalista“ je tvrdilo da deklaracija samita BRIKS-a u Brazilu daje Srbiji konkretnu alternativu u odnosu na EU.
Vučić je u oktobru 2024. otkrio da podrška građana za BRIKS iznosi 42 odsto – gotovo isto kao i za EU – ali je naglasio da Beograd ne menja pravac i da ostaje posvećen evropskom putu. Ipak, ostavio je prostor za mogućnost da BRIKS jednog dana postane i tema referenduma.
Na samitu u Kazanju iste godine, Srbiju je predstavljao tadašnji zamenik premijera Vulin, poznat po tome što je otvoreno govorio da Srbija nikada neće ući u EU, ali da može u BRIKS. U novi kabinet, formiran 16. aprila 2025, on nije ušao, pošto je Brisel insistirao na njegovom odsustvu.
Sve to pokazuje da je tema BRIKS-a u Srbiji istovremeno popularna i osetljiva. Dok deo javnosti u njoj vidi budućnost, deo političkog spektra i dalje gaji rezervu.
A možda će upravo naredne konferencije dati ton raspravama koje tek dolaze – i odrediti da li će Beograd jednog dana morati da bira između dva puta.
Borba.info