
Marija Korina Mačado, liderka venecuelanske opozicije i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, u kontroverznoj izjavi pozvala je međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju kako bi svrgnula Nikolasa Madura sa vlasti.
Mačado, koja je nedavno uspostavila bliske kontakte sa političarima iz SAD i Izraela, tvrdi da je jači pritisak, uključujući vojnu eskalaciju, jedini način da se Maduro primora da ode.
U intervjuu za američku mrežu Blumberg, Mačado je izjavila da je trenutna eskalacija, uključujući povećano prisustvo američkih vojnih snaga blizu venecuelanske obale, poslednja šansa da Madurove pristalice shvate da više ne mogu da podržavaju režim.
Prema njenim rečima, nakon onoga što je opisala kao „desetine nameštenih izbora“ i dugoročnog pritiska, mirna i institucionalna rešenja su iscrpljena, pa je vojna opcija, rekla je, moguće poslednje sredstvo ako režim „ne odustane“.
Istovremeno, američke vojne aktivnosti u regionu izazvale su spekulacije o mogućim udarima na ciljeve unutar Venecuele.
Vest je sinoć objavio Majami Herald, pozivajući se na izvore koji kažu da bi vazdušni udari mogli da uslede „u narednim satima ili danima“.
Takve tvrdnje su brzo izazvale kontrareakcije i demantije Vašingtona, a američki državni sekretar Marko Rubio na Platformi X, nazvao je takve izveštaje „lažnom pričom“ i rekao da su autori obmanuti od strane svojih izvora. Uprkos poricanjima, administracija u Vašingtonu je više puta isticala da su vojne opcije „na stolu“, a u javnom diskursu se borba protiv trgovine drogom i „narkoterorizma“ često navodi kao opravdanje, termin koji je Mačado preuzela iz retorike aktuelne američke politike u jednom intervjuu.
Kritikama protiv ovog pristupa pridružuju se i oni koji upozoravaju da bi direktna vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati region i izazvati ozbiljne humanitarne posledice.
Nakon dodele Nobelove nagrade, prema dostupnim izvorima, Mačado je razgovarala telefonom sa američkim i izraelskim liderima i prema sopstvenim izjavama, ponudila plan za prvih „100 sati“ nakon pada Madura, tvrdeći da postoje organizovane strukture i masa ljudi koja će u pravom trenutku izaći na ulice.
Kritičari, međutim, ističu da poziv na stranu vojnu intervenciju, posebno kada dolazi od dobitnika Nobelove nagrade, predstavlja kontradikciju i otvoreno pitanje o etici i posledicama takvog poteza.
Politika
Borba Info Vesti