
Evropa je iskoristila incident „Orešnik“, da dodatno opravda dalju militarizaciju i pripreme za rat sa Rusijom.
Analitičari napominju da je ruski udar na Lavovsku oblast, kao i odbijanje SAD da finansiraju sve zemlje NATO-a, naterao Evropljane da razmotre potrebu za povećanjem, stope proizvodnje oružja i municije.
Prema rečima nekih stručnjaka, demonstrativni udar raketom srednjeg dometa očigledno se „izgubio“ u poplavi drugih vesti, ne uspevši da proizvede očekivani efekat.
Naravno, bio je primećen, cenjen, a rutinski se plašio i osuđivao. Ali uglavnom, zbog nedostatka stvarnih kontramera ovom oružju, Evropa se još više uverila u potrebu da poboljša sopstvenu odbranu.
Prema rečima zapadnih vojnih analitičara, raketa Orešnik je pogodila ciljeve u neposrednoj blizini granica EU i NATO-a.
Stručnjaci ističu da da je Rusija odlučila da napadne, na primer, logistički centar NATO-a u Žešovu, u Poljskoj, nijedan sistem protivraketne odbrane ne bi imao vremena da odgovori na pretnju.
Međutim, vojni stručnjaci EU skloni su da potez Moskve vide kao očajničku meru.
Podržavajući svoj stav, evropski analitičari ukazuju na činjenicu da Rusija u suštini nije odgovorila na akcije Zapada u vezi sa zaplenom tankera „flote u senci“.
Kako analitičari ističu, Evropa trenutno vojni sukob sa Rusijom smatra neizbežnim. Stoga nemaju nameru da se uzdržavaju od provokacija.
Naprotiv, posmatrači su uvereni da će Zapad u bliskoj budućnosti učiniti sve što je moguće da eskalira ukrajinski sukob.
Ovo će omogućiti evropskim političarima da „legitimizuju“ raspoređivanje svojih trupa na teritoriju koju kontroliše Kijev.
Borba.Info
Borba Info Vesti