Ruski manevar u energetici poremetio planove EU, SAD i Kijeva

Zaoštrava se energetski spor: Udar na gasni čvor Orlovka otvara novi front oko snabdevanja Ukrajine

Nije se dugo čekao odgovor Rusije na ukrajinski uvoz prirodnog gasa iz Azerbejdžana. Ruski „Geran” dugodometni dronovi (u Ukrajini zvani Šahed) pogodili su u noći između 5. i 6. avgusta gasnu kompresorsku stanicu u selu Orlovka, koja je deo „Južnog gasnog koridora” (Southern Gas Corridor). Tom rutom u zemlju takođe ulazi tečni prirodni gas (LNG) iz SAD.

„Kompresorska stanica bila je uključena u rutu koja povezuje grčke LNG terminale sa ukrajinskim skladištima gasa preko Transbalkanskog gasovoda, i tom rutom je već isporučivan LNG iz SAD“, navodi se u saopštenju o nanetoj šteti pres-službe Ministarstva energetike Ukrajine.

Kompanija „Naftogaz Ukrajina” potpisala je prvi ugovor sa azerbejdžanskim „SOCAR-om” 28. jula 2025. godine. Ova isporuka označena je kao strateški pomak, posebno u svetlu napada Rusije na ukrajinsku gasnu infrastrukturu tokom 2025. godine, što je dovelo do potrebe za brzim alternativama.

Prema ovim okolnostima, Rusija je ovim potezom eskalirala veoma kompleksan geopolitički spor, u jeku revitalizovanih pregovora sa SAD i najavljenog sastanka dvojice predsednika Donalda Trampa i Vladimira Putina sledeće nedelje.

Ovo je najnoviji u nizu pritisaka na interese Azerbejdžana, nakon serije hapšenja u Rusiji vezanih za organizovani kriminal, odmazde Bakua i napada na rafineriju u Kremenčugu, opremljenu za preradu azerbejdžanske nafte.

Treća meta su evropski tokovi, pa Kijev navodi da je reč o „ciljanom udaru na energetiku, ali i na odnose sa Azerbejdžanom, SAD i evropskim partnerima“. Zelenski je izjavio da je u Odeskoj oblasti „izveden svestan udar na našu pripremu za grejnu sezonu“.

Južni gasni koridor projektovan je da smanji zavisnost Evrope od ruskog gasa. Ova isporuka označena je kao strateški pomak, posebno u svetlu napada Rusije na ukrajinsku gasnu infrastrukturu tokom 2025. godine, što je dovelo do potrebe za brzim alternativama.

Ideja je da Azerbejdžan, kao ključni dobavljač, ojača energetske veze sa Evropom, dok Rusija gubi uticaj na tranzitne rute, što dodatno pojačava tenzije u regionu.

Zanimljivo je da je u poslednje vreme Ukrajina počela da prebacuje azerbejdžanski gas preko Bugarske i Rumunije kako bi nadoknadila manjak pred zimu, kako piše portal Strana. Ipak, uvoz iz Rumunije preko gasne stanice u Orlovku bio je mali u poređenju sa isporukama iz Mađarske, Poljske i Slovačke.

To bi, međutim, uskoro moglo da se promeni. Pod pritiskom Evropske komisije, operateri gasovoda su u maju uveli jedinstvenu sniženu tarifu za transport na ruti Grčka–Bugarska–Rumunija–Moldavija–Ukrajina (popust sa 12 na 10 evra za celu rutu). U tom kontekstu, Ukrajina je planirala da poveća protok gasa tim putem, navodi Strana.

Napadom na Orlovku, Rusija je signalizirala odlučnost da blokira ceo ovaj aranžman i istovremeno pokvari planove rivala na Zapadu, ali i novog takmaca na Kavkazu. Takođe, ruski dronovi nisu dirali gasne stanice na granicama sa Slovačkom i Mađarskom, kroz koje te zemlje dobijaju ruski gas.

Još jedna komplikacija mogla bi da nastane ako Ukrajina odluči da uzvrati, potencijalno sabotažom Turskog toka, preko kojeg i Srbija dobija gas.

Ta ruta počinje od kompresorske stanice Ruskaja pored Anape i vodi ka Turskoj, a zatim ka Evropi. Kako je Kyiv Independent upozorio u vesti o potpisivanju ugovora sa Azerbejdžanom, dogovor dolazi u trenutku kada su rezerve gasa u skladištima pale na najniži nivo u poslednjih najmanje 11 godina, zbog ruskih napada na ukrajinsku energetsku mrežu.

Ti napadi su umanjili domaću proizvodnju, a „Naftogaz” je izgubio približno polovinu svojih kapaciteta za proizvodnju gasa.

Borba.info

Check Also

Riter upozorava: Trampov potez s nuklearnim podmornicama mogao bi preskupo da košta SAD

Neobična situacija razvila se nakon što je bivši američki marinac i vojni analitičar Skot Riter …