Trampova administracija planira da reši glavobolju američke nuklearne industrije koja muči budžet i stručnjake iz industrije više od 30 godina.
Vlada će američkim energetskim kompanijama obezbediti oko 20 tona plutonijuma visokog nivoa iz doba Hladnog rata, dobijenog iz demontiranih nuklearnih bojevih glava, kao potencijalno gorivo za reaktore, prema izvorima upoznatim sa materijom i nacrtu memoranduma koji opisuje plan, izveštava Rojters.
Ranije je plutonijum prerađivan u gorivo za komercijalne američke reaktore samo u kratkoročnim testovima, a eksperiment se pokazao preskupim.
Trenutni plan bi usledio nakon izvršne naredbe koju je predsednik Donald Tramp potpisao u maju, kojom se nalaže vladi da obustavi veliki deo svog tekućeg programa za deaktiviranje i odlaganje viška plutonijuma i umesto toga ga koristi za pokretanje naprednih nuklearnih tehnologija.
Ministarstvo energetike SAD (DOE) planira da u narednim danima objavi svoju nameru da prikupi predloge od industrije, rekla je osoba koja je želela da ostane anonimna. Osoba je upozorila da, pošto je plan još uvek u obliku nacrta, njegovi konačni detalji mogu da se promene kako se diskusije nastavljaju.
U dopisu se navodi da će plutonijum biti ponuđen industriji uz malu ili nikakvu cenu ali uz upozorenje da će industrija snositi troškove transporta, projektovanja, izgradnje i dekomisije postrojenja za reprocesiranje, preradu i izradu goriva koje je obezbedilo Ministarstvo energetike.
Detalji o količini plutonijuma, odgovornostima industrije prema planu i mogućem vremenu američke objave nisu ranije objavljeni.
Rojters je saznao da bi 20 tona došlo iz veće zalihe od 34 tone plutonijuma za oružje, koji su se SAD ranije obavezale da će zbrinuti prema sporazumu o neširenju nuklearnog oružja sa Rusijom iz 2000. godine.
Ideja o korišćenju viška plutonijuma kao goriva izazvala je zabrinutost među stručnjacima za nuklearnu bezbednost, koji kažu da je prethodni pokušaj da se to učini propao. Ali visoki troškovi zbrinjavanja plutonijuma za oružje – Ministarstvo energetike je procenilo da bi to koštalo 20 milijardi dolara – teraju vladu da preuzme rizik i angažuje privatni sektor.
Borba.Info