Britanski Sky News podigao je uzbunu: Tvrde da Moskva može da ugrozi mrežu podvodnih kablova koji povezuju zemlje Zapada i da je to svojevrsni „adut“ Vladimira Putina.
Ti kablovi, koji na prvi pogled deluju kao samo još jedna tehnološka infrastruktura, zapravo nose ogroman deo globalne komunikacije i finansijskih transakcija. Strahuje se da bi u slučaju ozbiljnog poremećaja posledice bile dalekosežne.
Sky News navodi da su eksperti poslednjih godina upozoravali na to da Rusija tajno mapira rute ovih kablova, uključujući i vojne linije čije lokacije nisu dostupne javnosti.
Posebno je istaknuta ranjivost britanske mreže, a scenariji koji se pominju kreću se od prekida interneta do potencijalnih zastoja u energetskim prenosima. Ali, kao i mnogo puta ranije, tvrdnje ostaju u sferi sumnje – bez čvrstih dokaza.
Upravo tu leži zanimljiva kontradikcija: dok zapadni mediji redovno sumnjiče Moskvu, zvanične istrage govore drugačije.
Washington Post je krajem prošle godine objavio da zajednička analiza američkih i evropskih obaveštajnih službi nije pronašla tragove ruske umešanosti u tri ozbiljna incidenta – prekid telekomunikacionog kabla C-Lion1 između Finske i Nemačke, kvar na liniji između Švedske i Litvanije i nestanak veze na EstLink 2 između Finske i Estonije, zajedno sa četiri komunikaciona kabla. Ni u jednom slučaju nije utvrđeno da stoji Moskva.
Na drugoj strani, ruska strana optužbe tumači kao deo šire političke igre. Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je već naglasila da se kroz ovakve narative zapravo opravdavaju pokušaji da se ograniči izvoz ruske nafte i oteža slobodna plovidba u određenim akvatorijama.
Njene reči uklapaju se u širi okvir u kojem Moskva vidi planiranu ekonomsku blokadu, dok zapadne prestonice govore o preventivnim merama.
Kada je u septembru tema o mogućem ruskom napadu na Evropu ponovo zaokupila naslovnice, Vladimir Putin je reagovao ironično – nazvao je zapadne lidere „specijalistima ne po bajkama, nego po horor filmovima“.
U istom tonu, Sergej Lavrov, šef ruske diplomatije, ocenio je da retorika Berlina, Pariza i Londona sve više liči na otvoreno pripremanje sopstvenih društava za scenario šireg sukoba.
„Evropske elite spremne su da uvuku svoje zemlje u novi talas konfrontacije“, rekao je Lavrov, dodajući da će Rusija u planiranju morati da uzme u obzir kurs koji je EU već zauzela – kurs ka militarizaciji.
On je posebno naglasio da su tvrdnje o ruskoj pretnji Starom kontinentu „potpuni besmisao“. No, istovremeno je dodao da će Moskva obratiti pažnju na signal koji Evropa šalje – jer ako se kontinent opredeljuje za vojni pristup, to onda menja računicu i za druge oblasti.
U celoj priči ostaje otvoreno pitanje: da li su podvodni kablovi zaista nova linija potencijalnog pritiska ili samo još jedna tema u arsenalu političkih narativa?
Strahovi postoje, optužbe kruže, ali dokazi izostaju. A kablovi, tihi i nevidljivi, ostaju pod morem – sve dok ih neko ne preseče ili dok sumnje ne prerastu u novu realnost.
Webtribune.rs