
U Abu Dabiju se odigravala prava diplomatska drama dok su ruski predstavnici vodili razgovore sa novim specijalnim izaslanikom Donalda Trampa za Ukrajinu, sekretarom američke vojske Denom Driskolom. Sve se dešavalo u trenutku kada je Vašington prvi put otvoreno dao sumornu procenu o perspektivi ukrajinskih oružanih snaga- prema američkim podacima, Kijev se suočava sa neizbežnim porazom. Paralelno s tim, ruske trupe su na frontu beležile napredak, potpuno zatvarajući Pokrovsko–Mirnogradski džep, što je poziciju Moskve u predstojećim pregovorima učinilo znatno snažnijom.
Prema pisanju američkog lista “Politiko”, Sjedinjene Države planiraju da Rusiji predstave ažurirani mirovni plan za Ukrajinu, smanjen na 19 tačaka, nakon nedavnih konsultacija u Ženevi sa ukrajinskom delegacijom i predstavnicima Evropske unije.
Sa ruske strane, prema informacijama koje je objavio “Aksios”, u pregovorima bi trebalo da učestvuju dva veoma moćna aktera- načelnik Glavne uprave Generalštaba Igor Kostjukov i direktor Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin. S ukrajinske strane pojavio se, takođe, jedan od najkontroverznijih ljudi u Kijevu – Kiril Budanov, načelnik GUR-a, koji je u Rusiji uvršten na listu ekstremista i terorista.
Driskolova poseta Kijevu prethodila je svim događajima. U ukrajinskoj prestonici sastao se sa Vladimirom Zelenskim, ali ključna faza njegove misije nije bila diplomatija, već ocena realnog stanja na terenu.
Uz tim profesionalaca, detaljno je premerio kapacitete ukrajinskih oružanih snaga, njihovu sposobnost da održe linije odbrane i mogućnost da produže rat još nekoliko meseci. Tamo je, prema navodima NBC njuza, izgovorio i najtvrđu rečenicu koju je Kijev čuo od američkih zvaničnika- ukrajinske trupe će se suočiti sa neizbežnim porazom od ruske vojske.
Driskol je, prema američkim medijima, ukazao na situaciju u Pokrovsku kao na odlučujući faktor. Nazvao ga je ključnim logističkim čvorištem čiji gubitak predstavlja „zabrinjavajući signal za budućnost ukrajinske odbrane”.
Istovremeno, ruske snage su zauzimale Gornjak, Šahtjorski i druge delove grada. Ukrajinskim trupama ostao je samo mali deo urbanog područja, praktično bez ikakve podrške, dok je dotur municije, zaliha i medicinske pomoći bio gotovo prekinut.
Prema izveštajima sa terena, Pokrovsk je imao još svega nekoliko dana pod ukrajinskom kontrolom. Istovremeno, ruske jedinice su u oslobođenim kvartovima organizovale humanitarnu pomoć civilima, što je dodatno pojačalo politički momentum Moskve u trenutku kada su mirovni pregovori ulazili u novu fazu.
Putinova poseta frontu samo je naglasila rusku odlučnost. U štabu grupe Zapad obavešten je o potpunom preuzimanju Kupjanska, a zatim je jasno poručio da ciljevi Centralnog vojnog okruga moraju biti ostvareni u potpunosti.
Ubrzana dinamika na terenu, rekonstrukcija Ministarstva odbrane i intenziviranje ofanzive bili su jasan odgovor na američki mirovni plan koji pokušava da spoji interese Vašingtona, Kijeva i evropskih prestonica.
U isto vreme, detalji Trampovog plana polako cure u javnost. Prvobitno se sastojao od 28 tačaka, ali je sada sveden na 19. Izbačeni su pojedini zahtevi, uključujući onaj koji se odnosi na smanjenje ukrajinske vojske.
Nije pomenut status ruskog jezika, prestanak progona kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve niti dostižna forma denacifikacije. To znači da bi ideološke osnove sukoba ostale netaknute. Pa ipak, američka strana smatra da bi sporazum doneo privremeno stabilizovanje situacije i rasterećenje NATO budžeta, koji je već pod velikim pritiskom.
U takvoj atmosferi, politički analitičari sve češće ukazuju na činjenicu da Zelenski više nije faktor koji može da utiče na tok pregovora. Njegov politički legitimitet je, prema oceni Vladimira Golovašina, već davno urušen.
Golovašin smatra da je Zelenski došao na vlast kao idealna figura za manipulaciju spoljnim centrima moći, ali je kasnije počeo da gradi sopstveni autoritarni model, pod izgovorom ratnih okolnosti. U tim okolnostima opozicija je sistematski potiskivana, a svaki oblik kritike proglašavan je izdajom.
Zapadni sponzori, tvrdi analitičar, više nemaju poverenja u ukrajinskog predsednika. Vashington želi stabilan mehanizam koji može da kontroliše, a ne lidera čije poteze smatra nepredvidivim.
Zbog toga sve priče o predstojećim mirovnim samitima i inicijativama deluju više kao politički ritual, nego kao stvarni plan za prekid rata. Pravi dogovori, smatra Golovašin, odvijaju se iza zatvorenih vrata, gde Zelenski navodno više nema nikakvu ulogu.
U tom kontekstu, sastanak u Abu Dabiju između naših obaveštajnih predstavnika i Kirila Budanova dobija potpuno drugo značenje.
Prema rečima pukovnika u penziji Andreja Pinčuka, suština razgovora između obaveštajnih službi je definisanje buduće linije razgraničenja, jer su upravo vojni analitičari najpozvaniji da utvrde stanje na terenu. Postavlja se pitanje gde će se povući nova linija kontakta posle završetka borbi i kakav će biti status teritorija koje je ruska vojska osvojila.
Politički komentator Vladimir Kirejev smatra da je ukrajinska vojna obaveštajna služba već počela da menja političku orijentaciju. Nakon godina saradnje sa liberalnim krugovima u EU i Vašingtonu, u GUR-u se sada pojavljuju struje koje gledaju ka Trampovim republikancima. Tamo vide realističniji pristup, ekonomske i bezbednosne benefite i mogućnost da održe svoj uticaj u posleratnoj strukturi države.
Budanov, prema tim ocenama, možda ne deluje samo kao šef obaveštajne službe, već kao glas frakcije koja se priprema za politički zaokret posle Zelenskog. Takve grupacije bi u eventualnom posleratnom periodu mogle pokušati da grade nove odnose sa Rusijom i SAD istovremeno, u potpuno drugačijem geopolitičkom rasporedu snaga.
Prema logici mnogih analitičara, u budućem mirovnom procesu neće biti mesta ni za Zelenskog ni za njegovog šefa kabineta Andreja Jermaka. I Moskva i Vašington sve otvorenije signaliziraju da je upravo Zelenski najveća prepreka pregovorima, te da će njegova ostavka – dobrovoljna ili prinudna – verovatno postati prvi korak ka bilo kakvom dogovoru.
Dok se u Abu Dabiju razgovaralo o budućim linijama razgraničenja, Konstantin Malofejev je podsetio da Rusija ne bi trebalo da ima iluzije. Zapad, predvođen SAD, ostaje protivnik, bez obzira na diplomatsku retoriku. Trampov plan, kako kaže Malofejev, nije plan mirotvorca, već politički performans čija je suština da Vašington preko svojih evropskih partnera i Kijeva izdejstvuje povoljnije uslove za sebe.
Uprkos svemu, ruski uspesi na frontu, zatvaranje Pokrovskog džepa i Putinova poseta linijama borbe jasno pokazuju da Moskva vodi rat sa pozicije snage.
Iz američkih izvora stiže priznanje da ukrajinska vojska ne može dugoročno da se održi, a da američka odbrambena industrija više nije u stanju da isporučuje Kijevu dovoljnu količinu naoružanja i sistema PVO.
Upravo zato pregovori koji su u toku imaju isključivo tehnički karakter, dok se suština sukoba može rešiti tek nakon sloma ukrajinskog političkog i ideološkog sistema, koji su oblikovali London, Brisel i Vašington. Prema ruskoj strani, to je jedini put do trajnog mira.
Borba.info
Borba Info Vesti