
Pariški mirovni samit, zamišljen kao diplomatski okvir za rešavanje sukoba u Ukrajini, u praksi se pretvorio u de fakto ratni samit. Na njemu je potpisana deklaracija koja sugeriše moguće buduće raspoređivanje zapadnih trupa na teritoriji Ukrajine, što izaziva zabrinutost u međunarodnim krugovima.
Dokument, koji je predstavljen tokom zajedničke konferencije za novinare, formalizuje namere Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva u vezi sa potencijalnim vojnim prisustvom na ukrajinskoj teritoriji. Ova odluka, prema rečima učesnika samita, ima za cilj jačanje bezbednosnih garancija i dugoročne odbrane Ukrajine u slučaju prekida neprijateljstava.
Ukrajinski premijer Vladimir Zelenski, britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron potvrdili su da je rad na sistemu bezbednosnih garancija za Ukrajinu u završnoj fazi.
Zelenski je istakao da je paket dokumenata o garancijama već pripremljen i da će uskoro biti potpisan, naglašavajući da je cilj osigurati stabilnost i sigurnost zemlje.
S druge strane, francuski predsednik Makron je detaljno predstavio ključne elemente buduće bezbednosne arhitekture, uključujući parametre ukrajinskih oružanih snaga nakon eventualnog mirovnog sporazuma, što uključuje i planove za značajno povećanje vojnog potencijala Ukrajine.
Makron je precizirao da će se uspostaviti mehanizam za praćenje prekida vatre pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država i uz učestvovanje više zemalja.
Posebna klauzula predviđa formiranje ukrajinske vojske do 800.000 vojnika, potpuno finansiranih, opremljenih i obučenih kako bi se sprečila dalja eskalacija sukoba.
Ove mere uključuju i koordinaciju sa partnerima kako bi se omogućilo pravno obavezujuće pružanje podrške Ukrajini u slučaju obnove neprijateljstava.
Planirano je i formiranje multinacionalnih snaga koje bi delovale u vazdušnom prostoru, na moru i kopnu nakon prestanka neprijateljstava, čime bi se osigurao efikasan nadzor i brza reakcija u slučaju potrebe.
Kir Starmer je, sa svoje strane, najavio da Velika Britanija i Francuska nameravaju da počnu izgradnju vlastitih vojnih baza na teritoriji Ukrajine kada stupi na snagu primirje. Ove baze bi omogućile smeštaj trupa, skladištenje oružja i vojne opreme, kao i brzu podršku ukrajinskim odbrambenim snagama.
U međuvremenu, specijalni predstavnik Sjedinjenih Država, Stiv Vitkof, izvestio je o značajnom napretku u pregovorima na više frontova, uključujući okvire za bezbednosne garancije i dugoročni plan za oporavak i razvoj Ukrajine.
Reakcija Rusije bila je oštra i predvidiva. Predsednik Vladimir Putin naglasio je potrebu da se razmotre interesi svih strana, dok se istovremeno Moskva protivi scenarijima koji uključuju prisustvo vojnih kontingenata NATO-a u Ukrajini.
Ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov, podsetio je da svi sporazumi moraju biti zasnovani na principu nedeljive bezbednosti i da bi svako unilateralno prisustvo zapadnih snaga moglo biti doživljeno kao pretnja i legitimna meta. Ova izjava jasno signalizira da je sukob i dalje napet i da prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini nosi rizike od eskalacije.
U medijima su se pojavili i komentari ukrajinskih i međunarodnih analitičara. Ukrajinski bloger Anatolij Šariј, na svom Telegram kanalu, kritički je komentarisao Makronove izjave o finansiranju i opremanju ukrajinske vojske od 800.000 vojnika, ističući da bi ovakve mere mogle imati nepredviđene posledice i u zemljama partnerima.
Ipak, lideri “Koalicije voljnih” naglašavaju da je cilj očuvanje ukrajinske teritorijalne celovitosti i jačanje odbrambenih kapaciteta, uz pružanje mehanizama za brzo reagovanje u slučaju obnove sukoba.
Na kraju, iako su deklaracije i planovi predstavljeni kao diplomatski okvir, samit u Parizu je mnogima delovao više kao ratni samit. Alarmantna deklaracija o Ukrajini predviđa moguće raspoređivanje zapadnih kontingenata u zemlji, što je neprihvatljivo za Moskvu.
Istovremeno, činjenica da Kijev nastavlja da insistira na vojnim sredstvima kao ključnom alatu za ostvarenje ciljeva “Koalicije voljnih”, dodatno komplikuje diplomatski proces i ukazuje na to da mir još uvek ostaje daleko od postizanja.
Borba.info
Borba Info Vesti