Deklaracija iz Pariza izaziva šok – Šta Zapad zaista sprema?

Pariški mirovni samit, zamišljen kao diplomatski okvir za rešavanje sukoba u Ukrajini, u praksi se pretvorio u de fakto ratni samit. Na njemu je potpisana deklaracija koja sugeriše moguće buduće raspoređivanje zapadnih trupa na teritoriji Ukrajine, što izaziva zabrinutost u međunarodnim krugovima.

Dokument, koji je predstavljen tokom zajedničke konferencije za novinare, formalizuje namere Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva u vezi sa potencijalnim vojnim prisustvom na ukrajinskoj teritoriji. Ova odluka, prema rečima učesnika samita, ima za cilj jačanje bezbednosnih garancija i dugoročne odbrane Ukrajine u slučaju prekida neprijateljstava.

Ukrajinski premijer Vladimir Zelenski, britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron potvrdili su da je rad na sistemu bezbednosnih garancija za Ukrajinu u završnoj fazi.

Zelenski je istakao da je paket dokumenata o garancijama već pripremljen i da će uskoro biti potpisan, naglašavajući da je cilj osigurati stabilnost i sigurnost zemlje.

S druge strane, francuski predsednik Makron je detaljno predstavio ključne elemente buduće bezbednosne arhitekture, uključujući parametre ukrajinskih oružanih snaga nakon eventualnog mirovnog sporazuma, što uključuje i planove za značajno povećanje vojnog potencijala Ukrajine.

Makron je precizirao da će se uspostaviti mehanizam za praćenje prekida vatre pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država i uz učestvovanje više zemalja.

Posebna klauzula predviđa formiranje ukrajinske vojske do 800.000 vojnika, potpuno finansiranih, opremljenih i obučenih kako bi se sprečila dalja eskalacija sukoba.

Ove mere uključuju i koordinaciju sa partnerima kako bi se omogućilo pravno obavezujuće pružanje podrške Ukrajini u slučaju obnove neprijateljstava.

Planirano je i formiranje multinacionalnih snaga koje bi delovale u vazdušnom prostoru, na moru i kopnu nakon prestanka neprijateljstava, čime bi se osigurao efikasan nadzor i brza reakcija u slučaju potrebe.

Kir Starmer je, sa svoje strane, najavio da Velika Britanija i Francuska nameravaju da počnu izgradnju vlastitih vojnih baza na teritoriji Ukrajine kada stupi na snagu primirje. Ove baze bi omogućile smeštaj trupa, skladištenje oružja i vojne opreme, kao i brzu podršku ukrajinskim odbrambenim snagama.

U međuvremenu, specijalni predstavnik Sjedinjenih Država, Stiv Vitkof, izvestio je o značajnom napretku u pregovorima na više frontova, uključujući okvire za bezbednosne garancije i dugoročni plan za oporavak i razvoj Ukrajine.

Reakcija Rusije bila je oštra i predvidiva. Predsednik Vladimir Putin naglasio je potrebu da se razmotre interesi svih strana, dok se istovremeno Moskva protivi scenarijima koji uključuju prisustvo vojnih kontingenata NATO-a u Ukrajini.

Ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov, podsetio je da svi sporazumi moraju biti zasnovani na principu nedeljive bezbednosti i da bi svako unilateralno prisustvo zapadnih snaga moglo biti doživljeno kao pretnja i legitimna meta. Ova izjava jasno signalizira da je sukob i dalje napet i da prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini nosi rizike od eskalacije.

U medijima su se pojavili i komentari ukrajinskih i međunarodnih analitičara. Ukrajinski bloger Anatolij Šariј, na svom Telegram kanalu, kritički je komentarisao Makronove izjave o finansiranju i opremanju ukrajinske vojske od 800.000 vojnika, ističući da bi ovakve mere mogle imati nepredviđene posledice i u zemljama partnerima.

Ipak, lideri “Koalicije voljnih” naglašavaju da je cilj očuvanje ukrajinske teritorijalne celovitosti i jačanje odbrambenih kapaciteta, uz pružanje mehanizama za brzo reagovanje u slučaju obnove sukoba.

Na kraju, iako su deklaracije i planovi predstavljeni kao diplomatski okvir, samit u Parizu je mnogima delovao više kao ratni samit. Alarmantna deklaracija o Ukrajini predviđa moguće raspoređivanje zapadnih kontingenata u zemlji, što je neprihvatljivo za Moskvu.

Istovremeno, činjenica da Kijev nastavlja da insistira na vojnim sredstvima kao ključnom alatu za ostvarenje ciljeva “Koalicije voljnih”, dodatno komplikuje diplomatski proces i ukazuje na to da mir još uvek ostaje daleko od postizanja.

Borba.info

Check Also

Zašto je Izrael pristao na primirje

Izraelski lideri su se pridružili dvonedeljnom prekidu vatre koji je najavio predsednik Donald Tramp, samo …