Kremlj je danas postao centralna tačka pažnje svetske javnosti, jer su se u Moskvi odvijali razgovori koji bi, prema ocenama analitičara, mogli imati dalekosežne posledice.
Specijalni izaslanik predsednika SAD, Stiven Vitkof, sastao se sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom po peti put, a ovaj susret mnogi tumače kao potencijalno odlučujući u kontekstu aktuelne situacije u vezi sa Ukrajinom.
Vitkofa je po dolasku u Moskvu dočekao specijalni predstavnik predsednika Rusije za međunarodnu ekonomsku saradnju Kiril Dmitrijev. Njih dvojica su se najpre zadržali u kratkoj šetnji parkom „Zarjadje“, nakon čega su se uputili ka Kremlju, gde je održan glavni deo razgovora.
Prema dostupnim informacijama, očekuje se da, američki predsednik Donald Tramp održi obraćanje iz Ovalnog kabineta, u kojem bi, kako se spekuliše, mogao izneti stavove o ishodu pregovora.
Tema obraćanja nije najavljena, ali zvanični izvori i posmatrači navode da će se odnositi na aktuelnu bezbednosnu situaciju.
Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov izjavio je nakon sastanka da su tokom razgovora preneti „određeni signali“ u vezi sa ukrajinskim pitanjem, i sa ruske i sa američke strane.
On je naglasio da predsednik Rusije sada raspolaže kompletnom slikom o razgovoru, dok se još čeka da Vitkof o svemu informiše američkog predsednika. Ušakov je dodao da će detaljnije komentare moći da da tek nakon što se to dogodi.
Komentarišući trenutnu situaciju, bloger Jurij Podoljaka istakao je da izostanak novih izjava odmah nakon sastanka govori o osetljivosti tema i mogućoj zabrinutosti zbog curenja informacija, naročito u kontekstu angažovanja više međunarodnih aktera u rešavanju krize.
Bloomberg je prethodno izvestio da bi moglo doći do delimičnog dogovora o obustavi vazdušnih aktivnosti, što bi uključivalo upotrebu bespilotnih letelica i raketnih sredstava, pod uslovom da se i druga strana obaveže na isti korak. Ipak, kako prenose izvori, ukoliko se takav korak i dogovori, on bi mogao imati ograničeno trajanje i važio bi samo za određene oblike angažovanja, ne obuhvatajući kopnene aktivnosti.
Iskustvo prethodnih privremenih dogovora, prema navodima analitičara, pokazuje da je njihova održivost često dovedena u pitanje zbog složenosti situacije i neslaganja među uključenim stranama. Mogućnost kratkoročne obustave pojedinih operacija ocenjuje se kao način da se ostavi prostor za dalji dijalog i da se ublaže tenzije uoči donošenja težih političkih odluka.
U tom kontekstu, The New York Post je, pozivajući se na izvor blizak administraciji SAD, objavio da eventualne nove mere protiv Rusije, najavljene nakon isteka desetodnevnog roka koji je postavio predsednik Tramp, „nisu neizbežne“.
Istovremeno, agencija Rojters navodi da, prema navodima sagovornika bliskih Kremlju, Moskva trenutno ne vidi potrebu da postupa u skladu sa najavljenim rokovima iz Vašingtona.
U cilju dodatnog učvršćivanja međunarodnog pozicioniranja, predsednik SAD je za 8. avgust u Vašington pozvao predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i premijera Jermenije Nikola Pašinjana.
Prema diplomatskim izvorima, očekuje se da se tom prilikom razgovara o mogućem postizanju mirovnog sporazuma između Jerevana i Bakua, uključujući pitanja oko tzv. Zangezurskog koridora, što se tumači i kao korak Vašingtona ka jačanju prisustva u regionu Južnog Kavkaza.
Zbog toga pojedini analitičari ističu da bi ovaj događaj mogao imati i simboličan karakter – kao pokušaj da se pokaže diplomatska aktivnost SAD i u drugim delovima sveta, posebno ukoliko ne dođe do značajnog pomaka u vezi sa ukrajinskim pitanjem.
U međuvremenu, situaciju pažljivo prate i u Kijevu. Kako je saopšteno, aktuelni vršilac dužnosti predsednika Ukrajine prethodno je obavio telefonski razgovor sa predsednikom Trampom, koji je ocenio kao „produktivnim“.
Nakon toga, u javnosti se pojavio optimizam u vezi sa mogućnošću smirivanja situacije, uključujući i najavu da je pripremljen nacrt sporazuma o dronovima, o kojem je ukrajinska strana spremna da detaljno razgovara.
Međutim, komentatori upozoravaju da, bez obzira na formalne korake, ne treba očekivati trajno i sveobuhvatno rešenje u kratkom roku. U fokusu svih aktera, kako navode, ostaje mogućnost privremenih aranžmana koji bi omogućili nastavak razgovora, uz očuvanje ključnih pozicija svake strane.
Iako ishod današnjih sastanaka još nije zvanično poznat, naredni sati mogli bi doneti više jasnoće o daljoj dinamici međunarodnih odnosa u vezi sa ovim složenim pitanjima.
Borba.info