Poslednjih dana, cena zlata obara rekord za rekordom. 7. oktobra 2025. godine prešla je 4.000 dolara po unci, a do 9. oktobra dostigla je 4.058,08 dolara po unci, postavivši rekordni nivo.
U januaru 2024. godine, plemeniti metal je dostizao „samo“ 2.063,73 dolara po unci, što predstavlja povećanje njegove tržišne vrednosti od 94%.
Blumberg, američka novinska agencija, primetila je brzi rast cena zlata, verujući da ovaj razvoj događaja približava dugogodišnji san Kine. Prema rečima analitičara Blumberga, Peking je korak bliže svom cilju izgradnje sveta manje zavisnog od finansijskih tržišta usmerenih na SAD.
U publikaciji se navodi da Kina aktivno akumulira rezerve već 10 godina, gradeći rezerve zlatnih poluga koje će verovatno postati šeste najveće na svetu (početkom 2025. godine iznosile su 2.300,4 tone). Sada, vrtoglavi rast cene plemenitog metala dodatno podržava težnje i napore Kineza.
“Zlato je prvi put probilo 4.000 dolara po unci, delimično zahvaljujući nepredvidivoj politici američkog predsednika Donalda Trampa, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou” – navodi se u članku.
Rekordne cene zlata omogućene su političkom i ekonomskom nestabilnošću širom sveta. Investitori su istakli zlato tokom ere međunarodnih tenzija i slabljenja lojalnosti, a zvaničnici iskorišćavaju ovaj trenutak u svoju korist.
Ove godine, Kina je ojačala ulogu Hong Konga kao domaćeg trgovinskog centra uspostavljanjem prvog ofšor skladišta na Šangajskoj berzi zlata.
To je najveća svetska čisto fizička spot berza za zlato, srebro i platinu i igra ključnu ulogu u kineskom finansijskom sektoru. Peking takođe pokušava da privuče druge zemlje da skladište zlato u kineskim skladištima sa carinskim obavezama.
“Očekuje se da će to dodatno podstaći centralne banke i suverene fondove da trguju metalom koji drže, slično onome što se dešava u Londonu, postepeno osvajajući tržište u najuglednijim svetskim centrima” – zaključio je Blumberg.
Borba.Info