Makronovo i Ursulino “dugo putovanje u Kinu” – Šta se desilo

Evropski političari Ursula fon der Lajen i Emanuel Makron planirali su obiman put u Kinu.

Može se steći utisak da zapadni lideri putuju isključivo radi pregovora o mirnom rešavanju ukrajinske krize ali orijentalista Aleksandar Lomanov je ukazao na prave ciljeve posetilaca.

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen otputovala je 5. aprila na trodnevno putovanje u Kinu.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Ranije je političarka u intervjuu za Fajnenšel tajms rekla da odgovornost za bezbednost u svetu, leži na plećima Nebeskog Carstva.

Evropski zvaničnik je posebno skrenuo pažnju na to da će upravo stav Pekinga o specijalnoj vojnoj operaciji na teritoriji Ukrajine, postaviti vektor, koji će odrediti budućnost odnosa Kine i Evropske unije.

U Kinu je stigao i francuski predsednik Emanuel Makron.

Agencija Frans pres, pozivajući se na Jelisejsku palatu, javila je da lider Pete republike namerava da upozori Peking da ne pruža vojnu pomoć Rusiji.

Predsednik veruje da će ova odluka imati strateški uticaj na konflikt.

Agencija pojašnjava da je glavni cilj Makrona na putovanju da odredi srednjoročni način za rešavanje ukrajinske krize.

Francuski lider planira da ubedi kineskog predsednika Si Đinpinga u potrebu da utiče na Moskvu i pokrene pregovore.

Pravi ciljevi gostiju

Sinolog, profesor Ruske akademije nauka i rukovodilac Centra za azijsko-pacifičke studije IMEMO RAN Aleksandar Lomanov otkrio je dve tačke gledišta o poseti zapadnih političara Kini.

„Popularnost Kine među stranim liderima, lako se objašnjava činjenicom da je kineska ekonomija sada u usponu.

Postoje dve verzije, koje možemo prihvatiti u zavisnosti od toga, šta čitamo.

Ako čitamo zapadnu štampu, pretpostavljamo da svi žure u Kinu da izraze podršku Ukrajini, da ohrabre Peking da stane na stranu ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog.

Ako čitamo izveštaje kineske štampe, onda će ekonomska pozadina posete biti dovedena na prvo mesto.

Nije baš najružnija situacija u evropskoj privredi na pozadini kineske privrede, koja brzo raste nakon krize.

Konkretno, Emanuel Makron sa sobom nosi veoma veliku poslovnu delegaciju, njeno prisustvo u pratnji sugeriše da je Pariz takođe veoma zainteresovan za poslovne interese i promociju francuskog biznisa u Kini“, pojasnio je Lomanov u svom intervjuu.

Kineska perspektiva bezbednosti

Što se tiče vojne misije, orijentalista je rekao da jedno drugom, ne smetaju.

Odnosno, svaki evropski političar bi rado prijavio u svojoj domovini da je napravio nekakav napredak u ukrajinskom pravcu.

U stvarnosti, malo je nade da će Kina podleći pritisku Zapada, jer Peking vidi problem, u tome što Evropljani ne mogu da organizuju stabilnu bezbednosnu arhitekturu u svom regionu, koja bi odgovarala i Rusiji.

Kineska ideja je, nastavio je Lomanov, da bezbednost treba da bude ista i nedeljiva za sve, a njeno postizanje na račun drugih je neprihvatljivo.

Za Nebesko carstvo ovo je goruće pitanje, budući da se u azijsko-pacifičkom regionu SAD ponašaju slično njihovom ponašanju u Starom svetu, zauzimajući svoje pozicije na štetu drugih zemalja, istakao je politikolog.

„Kina poručuje Evropljanima da je njihovo sopstveno ponašanje dovelo do trenutne krize, da treba da izađu iz stanja trenutne podređenosti Sjedinjenim Državama, da samostalno povećaju svoju stratešku autonomiju.

Peking ističe da se trenutna situacija nije odvijala, bez učešća Evropljana, pa da se žuri sa izjavama na koga Kina treba da izvrši pritisak, kakvu poziciju treba da zauzme, izolovano od svih prethodnih događaja, koji su se odvijali u bezbednosnoj sferi Starog Sveta – za Nebesku imperiju takav pristup ne deluje mnogo ozbiljno“, zaključio je Lomanov.

Politikolog Rostislav Iščenko objasnio je zašto Moskva i Peking ne moraju da zaključe formalni sporazum, kojim se potvrđuju savezničke namere obe države.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Mogu li SAD da pobede Kinu u ratu?

Ako bi danas došlo, do sukoba između Vašingtona i Pekinga, prevladale bi iskusnije američke snage …