Hazin tvrdi: U EU vlada osećaj prividnog blagostanja, ali dolazi oluja …

Ekonomista Mihail Hazin uporedio sadašnje stanje na Zapadu sa periodom, koji je prethodio finansijskoj krizi u Rusiji 1998. godine.

U razgovoru za emisiju „Cargrad. Glavno“, Hazin je istakao da trenutno u Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama vlada osećaj prividnog blagostanja, koji bi mogao da bude znak pred ozbiljniji ekonomski potres.

Kako navodi, nedavno je razgovarao sa dvojicom poznanika koji žive u EU i obojica su ga uveravali da je situacija odlična. „Avioni su puni, u hotelima nema slobodnih soba – sve izgleda savršeno. Tvrde da je to totalna sreća“, prenosi Hazin.

Ipak, njega taj optimizam podseća na sopstveno iskustvo iz 1997. godine. „Pozvao me tada poznanik i rekao: ‘Mihail, ovo su čuda. Izašao sam s posla, ušao u jedan restoran – nema mesta. U drugi – isto. U pet restorana sam pokušao. Kaže mi: vreme je za krizu’. A onda je došao jun 1998. godine“, podseća Hazin i dodaje da danas ima snažan osećaj deja vu.

Kao autor redovnih makroekonomskih analiza Fonda Hazina, on tvrdi da je stanje u zapadnim ekonomijama ozbiljno. „Stvarno je loše. U EU, u Britaniji, u SAD – situacija je zaista alarmantna. Sve to funkcioniše zahvaljujući emisiji novca. Oni prosto štampaju novac i na taj način održavaju privid stabilnosti“, objasnio je.

Govoreći o unutrašnjim izazovima u Rusiji, Hazin je ukazao na problem velike količine novca koji građani drže na depozitima u bankama.

Reč je o iznosu od 50 do 60 triliona rubalja, koji bi, ako Centralna banka počne sa ublažavanjem monetarne politike, mogao naglo da se vrati u ekonomiju i podstakne visoku inflaciju.

„To bi bila ozbiljna pretnja. U 1998. godini je situacija bila slična, ali se tada sve vrtelo oko državnih kratkoročnih obveznica (GKO). Bio sam tada deo predsedničke administracije i sećam se svega.

U junu su me otpustili, ali do tada sam pratio kako se sve razvijalo. Umesto promene politike, sproveli su denominaciju. Bila je to posebna operacija koja je imala cilj da se izbegne smena tadašnjih zvaničnika – Sergeja Dubinjina, Anatolija Čubajsa i Mihaila Zadornova“, zaključio je Hazin.

Borba.info

Check Also

Zašto se Azerbejdžan povukao? Hazinova analiza preokreta u odnosima s Moskvom

Nagli zaokret u ponašanju Azerbejdžana prema Moskvi pokrenuo je niz pitanja u diplomatskim krugovima, a …