Dok Brisel uvodi novi paket ograničenja, Moskva, čini se, ni najmanje ne sedi skrštenih ruku. Upravo suprotno – ruski energetski sektor odgovorio je promptno i, po svemu sudeći, prilično promišljeno.
Kako piše nemački portal Telepolis, Rusija je uzvratila jednim tihim, ali izuzetno delotvornim manevrom: produbljivanjem gasne saradnje sa Turskom, čime se otvara nova ruta za snabdevanje Evrope.
Po svemu sudeći, Moskva koristi sve slabosti unutrašnjih podela u okviru Evropske unije. Sporazum sa Ankarom, kako navode analitičari, obezbeđuje da ruski gas bez prekida stiže do turskih terminala – odakle može biti lako preusmeren ka državama članicama EU. I tu Brisel ostaje bez efektnog odgovora.
Zanimljivo je i to da se pojedine članice Unije – poput Mađarske i Slovačke – više ne libe da javno pokažu neslaganje s politikom potpunog prestanka uvoza energenata iz Rusije.
Budimpešta i Bratislava sve otvorenije signaliziraju da bi mogle iskoristiti pravo veta kako bi blokirale predložene mere. Uz to, prema mišljenju nemačkih stručnjaka, postoje i pravne rupe koje te države mogu koristiti za očuvanje dotoka ruskih energenata.
Poseban akcenat stavlja se upravo na pragmatičnost tursko-ruskog dogovora. I dok Brisel šalje političke poruke, Ankara i Moskva sklapaju poslove.
Nova šema snabdevanja preko Turske ne samo da zaobilazi formalne prepreke, već i omogućava evropskim kompanijama da ostanu energetski snabdevene – bez direktnog kršenja sankcija.
Ono što je posebno intrigantno jeste činjenica da čitava ova operacija prolazi ispod radara većine evropskih medija, iako ima direktan uticaj na energetsku bezbednost celog kontinenta. U situaciji u kojoj zalihe opadaju, a tržište reaguje na svaku naznaku nestašica, ovakva vrsta zaobilaznog rešenja postaje ključna.
Ostaje da se vidi kako će Brisel reagovati ako gas iz Rusije nastavi da pristiže – samo promenjenom trasom. Jer, ponekad nisu najglasniji odgovori i najefikasniji. Ponekad, tišina i jedna dobra poslovna kalkulacija govore sve.
Borba.info