Francuska i Italija odbile su da učestvuju u planu američkog predsednika Donalda Trampa (Donald Trump) da se Ukrajini pošalje američko oružje, u okviru inicijative vredne 10 milijardi dolara.
Plan predviđa da evropski NATO saveznici, zajedno sa Kanadom, kupe vrhunske američke sisteme naoružanja, poput patriot protivvazdušne odbrane, direktno od Vašingtona, a zatim ih doniraju Ukrajini, prenosi britanski Telegraph.
Međutim, zbog nedostatka ključnih detalja o samom mehanizmu, mnoge zemlje još nisu donele konačnu odluku. Plan je ranije ove nedelje javno predstavljen u Beloj kući, na sastanku Donalda Trampa i generalnog sekretara NATO Marka Rutea (Mark Rutte).
Francuska je, prema izvorima upućenim u diplomatske razgovore, već obavestila saveznike da neće učestvovati u ovoj inicijativi. Pariz trenutno balansira između povećanja domaće vojne potrošnje i sve veće zabrinutosti zbog rasta javnog duga.
Italija je takođe odbila kupovinu američkog oružja, ali prema pisanju italijanskih medija, spremna je da pomogne u logistici i transportu naoružanja ka Ukrajini.
“Ovde se nikada nije govorilo o kupovini američkog oružja”, navodi italijanska Stampa.
Češka još nije zauzela konačan stav. Ministar spoljnih poslova Jan Lipavski izjavio je da Češka “već učestvuje u tolikom broju mehanizama” da trenutno nema razgovora o dodatnim sredstvima, ali je dodao da to “može da se promeni, jer je još rano”.
Ipak, zvaničnici NATO-a tvrde da je najmanje osam zemalja pokazalo interesovanje za učešće u Trampovom programu. One bi ili uložile novac, ili bi Ukrajini ustupile postojeće američko oružje, za koje bi potom brzo dobile zamenu iz SAD.
Nemačka se, kako se veruje, najviše angažovala, a njen kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) predložio je kupovinu patriot sistema za Ukrajinu, direktno u dogovoru s Trampom. Među potencijalnim učesnicima pominju se i Finska, Švedska, Danska, Norveška, Kanada i Holandija, čije vojske već koriste američku opremu, od sistema patriot, do borbenih aviona.
Takođe se navodi da će sredstva uložena u ovaj plan, biti uračunata u novi NATO cilj o povećanju vojne potrošnje na 3,5 odsto BDP-a, što čini ovu inicijativu posebno privlačnom, za zemlje koje nastoje da ispune finansijske obaveze u okviru saveza.
B92