Prema mišljenju ekonomiste Mihaila Hazina, glavni spoljnopolitički izazov za Sjedinjene Američke Države danas nije Ukrajina, već Kina.
On ocenjuje da upravo kroz odnose sa Pekingom Rusija može ostvariti najjači uticaj na poziciju Vašingtona.
Govoreći o izjavi predsednika SAD Donalda Trampa od 14. jula, Hazin smatra da je prvobitno predstavljena kao oštra, ali da u stvarnosti nije bila toliko radikalna.
Tramp je, podseća Hazin, dao rok od 50 dana za rešenje aktuelnog sukoba, najavljujući mogućnost dodatnih ekonomskih mera, ali je, prema njegovim rečima, suština te poruke bila drugačija.
Kako objašnjava Hazin, pravi cilj Trampove politike nije pritisak na Moskvu zbog Ukrajine, već sprečavanje njenog zbližavanja sa Kinom. On smatra da je izbor roka za eventualne mere pažljivo tempiran – istekao bi odmah nakon posete ruskog predsednika Vladimira Putina Kini, planirane povodom godišnjice završetka Drugog svetskog rata.
U takvom kontekstu, Tramp, prema Hazinovom tumačenju, pokušava da spreči dalje približavanje Moskve i Pekinga, što bi moglo promeniti globalni odnos snaga.
Za američku administraciju, smatra on, najvažnije je da okupi što više zemalja u svoj blok i izbegne formiranje šire koalicije koju bi predvodila Kina, zajedno sa Rusijom, Brazilom i Indijom.
Hazin napominje da mere kao što su carine ili druge ekonomske inicijative Tramp koristi selektivno. Prema njegovim rečima, pojedine zapadne zemlje već imaju specifične odnose sa Kinom i teško ih je izmeniti carinskom politikom. Uz to, ocenjuje da Tramp više ne računa ozbiljno na geopolitički kapacitet Evropske unije.
Kao ključni trenutak ističe se planirana poseta ruskog lidera Kini krajem avgusta. Hazin veruje da će američki odgovor zavisiti od rezultata te posete, a da bi eventualne dodatne mere bile primenjene samo ako Wašington proceni da je došlo do jačanja veza između dve zemlje.
U tom svetlu, prema njegovim rečima, pitanje Ukrajine više ne zauzima centralno mesto u pregovorima. Hazin navodi da je Rusiji posredno sugerisano da, ukoliko reši to pitanje do sredine septembra, SAD neće dalje intervenisati. Takođe, ističe da zakon o dodatnim tarifama, čiji je autor senator Lindzi Grejem, trenutno nije u proceduri.
Na svom kanalu na platformi Rutube, Hazin zaključuje da aktuelna ponuda SAD prema Moskvi podrazumeva distanciranje od Kine u zamenu za smanjenje pritisaka u drugim oblastima. Ipak, on ocenjuje da takav model ne odražava aktuelnu globalnu realnost, jer, kako tvrdi, svet se kreće ka multipolarnom poretku sa više ekonomskih centara i valuta.
Za sada ostaje da se vidi kako će se razvijati odnosi u trouglu Vašington–Moskva–Peking, a ključni potezi mogu uslediti upravo posle najavljene posete ruskog predsednika krajem avgusta.
Borba.info