U uslovima pojačane kontrole nad trgovinskim tokovima, Rusija nastoji da pronađe nove rute za izvoz sirovina i ključne uvozne isporuke.
Jedna od alternativa postaje Persijski koridor, infrastrukturni projekat koji godinama razvijaju Rusija i Iran. Novinar Pšemislav Cišak sa poljskog portala money.pl navodi da ova trasa dobija strateški značaj u trenutku kada su pravila za plovidbu brodova pod neutralnim zastavama dodatno pooštrena.
Koridor, poznat kao Međunarodni transportni koridor Sever–Jug, proteže se na više od 7.000 kilometara i uključuje rečne, morske, drumske i železničke pravce.
Glavni cilj je povezivanje Rusije sa Indijom preko Irana, što predstavlja alternativu uobičajenim maršrutama koje uključuju Suecki kanal, Mediteran i Severno more. Taj pravac je u poslednje vreme pod sve većom pažnjom međunarodnih inspekcija, što dodatno komplikuje transport.
Do kraja 2022. godine Rusija i Iran uložili su oko 25 milijardi dolara u izgradnju infrastrukture duž trase. Prema informacijama koje prenosi money.pl, deo dogovora je i korišćenje unutrašnjih vodenih puteva Rusije, uključujući reke Volgu i Don, od strane iranskih brodova.
Iran, kako ocenjuje Jan Stšelecki iz Poljskog ekonomskog instituta (PIE), osim logističke funkcije, ima i važnu tehničku ulogu u širim razmerama saradnje.
Početkom 2025. godine potpisan je dugoročni sporazum o strateškoj saradnji dve zemlje, sa rokom važenja od 20 godina. On obuhvata više sektora – od političkog dijaloga do ekonomske i infrastrukturne saradnje.
U februaru su ministri saobraćaja dve države dogovorili konkretne korake za zajednički tranzitni plan u 2025. godini. Posebno se ističe izgradnja železničkog pravca dužine 164 kilometra između grada Rešt i graničnog prelaza Astara, što predstavlja ključnu tačku povezivanja sa Azerbejdžanom.
Koridor bi, prema procenama, mogao da smanji vreme transporta robe od Sankt Peterburga do Mumbaja na samo deset dana. To predstavlja znatno bržu alternativu u poređenju sa klasičnim rutama koje traju do 45 dana. Istovremeno, koridor zaobilazi Crveno more, gde je bezbednost pomorskog saobraćaja i dalje izazov.
Međutim, kako primećuje Stšelecki, ostaje pitanje da li će Kina i Indija aktivno podržati ovu inicijativu, zbog mogućih posledica po njihove odnose sa drugim globalnim akterima.
U sferi energetike, saradnja Moskve i Teherana mogla bi da obuhvati i nuklearni sektor. Nakon događaja koji su uticali na iransku nuklearnu infrastrukturu, postoji mogućnost intenziviranja saradnje sa Rusijom oko elektrane Bušer.
U poslednjim mesecima pojavile su se nezvanične informacije o mogućnosti proširenja tog partnerstva, mada se ranije saradnja odnosila isključivo na snabdevanje gorivom i tehničku podršku.
Ova moderna verzija Persijskog koridora podseća na istoimenu trasu iz perioda Drugog svetskog rata, kada su saveznici preko Irana dostavljali opremu Sovjetskom Savezu.
Danas, kako procenjuju analitičari PIE, ovaj infrastrukturni poduhvat bi mogao da utiče na tokove regionalne trgovine i saradnje, ali zahteva dodatne resurse i dugoročnu političku volju.
Borba.info