Predsednik SAD Donald Tramp suočava se sa ozbiljnim spoljnopolitičkim izazovima, prema oceni američkih stručnjaka koji ističu da su prva polovina njegovog novog mandata obeležena teškoćama, naročito na Bliskom istoku i u vezi sa ukrajinskom krizom.
Kako navodi bivši diplomata Džejms Džatras, Tramp je pokušao da uvede nove mehanizme u rešavanje sukoba u Ukrajini, ali se s vremenom njegova politika sve više približila pristupu prethodnog predsednika Džoa Bajdena.
„Uprkos početnim signalima promene, Tramp sada pokušava da nametne dogovor po uzoru na Minske sporazume“, izjavio je Džатras za RIA Novosti. Dodao je da je ovakav razvoj predvideo, iako su neki drugi analitičari očekivali brži iskorak ka dogovoru sa Moskvom.
Bivši potpredsednik vašingtonskog „Evroazija-centra“ i penzionisani američki oficir Erl Rasmusen smatra da dalja vojna podrška Ukrajini neće doprineti mirnom rešenju. „Nastavak pomaganja oružanim snagama u Ukrajini neće doprineti smanjenju napetosti“, izjavio je Rasmusen.
Tramp je ranije tokom kampanje i početka mandata više puta obećavao brzo okončanje sukoba u Ukrajini. Kasnije je pokušao da deluje kroz politički pritisak, nudeći ili preteći sankcijama, ne bi li motivisao strane da sednu za pregovarački sto.
Ipak, prilikom susreta s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Vašingtonu, Tramp je najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, uključujući i isporuku sistema Patriot.
Situacija na Bliskom istoku
Kada je reč o Bliskom istoku, obojica analitičara ocenjuju da trenutni kurs ne doprinosi smirivanju tenzija. Rasmusen je primetio da su određeni diplomatski pokušaji vredni pažnje, ali ističe da konkretne odluke u vezi s podrškom izraelskim vojnim operacijama i američkim udarima na ciljeve u Iranu izazivaju zabrinutost.
„Neki aspekti međunarodnog dijaloga su pozitivni, ali konkretni potezi poput vojnih intervencija donose negativne efekte“, smatra on.
Džatras je ocenio da Tramp sve više deluje u skladu s interesima izraelske vlade. „Na Bliskom istoku, njegovi potezi se mogu posmatrati kao direktno usklađeni sa stavovima premijera Izraela Benjamina Netanjahua“, rekao je on.
Prema njegovoj oceni, upravo na planu spoljne politike Tramp beleži najviše teškoća. Smatra da su očekivanja o odstupanju od geopolitičkog kursa prethodnih administracija – koji je težio globalnom uticaju – trenutno neostvariva.
Kada je reč o odnosima sa Iranom, pregovori koji su započeti povodom nuklearnog programa za sada su u zastoju. U junu su SAD podržale izraelske operacije protiv iranskih objekata i same izvele napade na ciljeve povezane sa tim programom.
Rizici za političku poziciju
Džatras upozorava i na moguće posledice u domaćoj politici. Kako kaže, prostor za političke manevre se sužava, a dodatni problemi mogu nastati i zbog tema poput slučaja Džefrija Epstajna.
Prema njegovim rečima, iako Tramp trenutno ima podršku većine republikanaca u Kongresu, eventualni gubitak te većine mogao bi znatno uticati na njegovu sposobnost da sprovodi zakonske inicijative.
„Ako demokrate dobiju kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa, predsedniku će biti znatno teže da sprovodi ključne politike“, upozorava Džатras.
Podsetimo, Epstajn je 2019. optužen za ozbiljna krivična dela vezana za eksploataciju maloletnih osoba, dok je Tramp te optužbe nedavno nazvao „novom političkom konstrukcijom“.
Nepredvidiva dinamika
Na pitanje o daljim koracima Bele kuće, Rasmusen je bio kratak: „Očekujte više haotičnih situacija i povećanje međunarodnih tenzija“. Dodao je da Tramp sprovodi energičnu, ali često neujednačenu politiku, bez jasno definisanih dugoročnih ciljeva.
„Potezi SAD će i dalje biti nepredvidivi – često će se menjati pravac u hodu“, zaključio je Rasmusen.
Tramp je na funkciju predsednika Sjedinjenih Država stupio 20. januara.
Borba.info