Srbija ima oružje kakvo Evropa nije videla — Plenković zvao Rutea

plenkovic

Izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je Zagreb obavestio NATO, o navodnom novom naoružanju Vojske Srbije ponovo je otkrila staru političku praksu hrvatskog rukovodstva, da svaku modernizaciju srpske vojske predstavlja kao pretnju i povod, za alarmiranje zapadnih saveznika.

Plenković je, nakon učešća na 16. memorijalnom turniru „Svetozar Emil Tedeski“ u zagrebačkom hotelu „Esplanada“, odgovarajući na pitanja novinara izjavio da je reč o sistemu naoružanja koji „još nije viđen, na evropskom kontinentu“.

„Takvo oružje još nije viđeno na evropskom tlu. Pisao sam generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu o tome“, rekao je Plenković, ali nije želeo da iznese bilo kakve dodatne detalje.

Međutim, sama činjenica da se hrvatski premijer odlučuje da se o naoružanju susedne države obraća direktno centrali NATO-a, otkriva nervozu u političkom vrhu u Zagrebu. Umesto da modernizaciju Vojske Srbije posmatra kao legitimno pravo jedne suverene države da unapređuje sopstvene odbrambene kapacitete, hrvatsko rukovodstvo nastoji da tu temu internacionalizuje i predstavi kao bezbednosni problem, širih razmera.

Takva retorika nije novost u odnosima Beograda i Zagreba.

Hrvatska je i ranije pokušavala da svaki korak Srbije u jačanju sopstvenih vojnih sposobnosti predstavi kao faktor nestabilnosti u regionu, iako se istovremeno sama oslanja na vojne saveze i aktivno učestvuje u širenju bezbednosnih aranžmana na Balkanu.

U Beogradu se, međutim, modernizacija vojske predstavlja kao deo dugoročne strategije odvraćanja i jačanja odbrambenih sposobnosti, koja je usmerena isključivo na zaštitu nacionalnih interesa i očuvanje stabilnosti.

Izjave iz Zagreba zato više govore o političkoj nervozi nego o realnoj bezbednosnoj pretnji. Činjenica da hrvatski premijer zbog naoružanja Srbije piše generalnom sekretaru NATO-a, mnogi tumače kao još jedan primer stare prakse, da se umesto ravnopravnog dijaloga sa susedom, bira pu,t tužakanja i političkog pritiska preko saveznika.

Istovremeno, u srpskoj javnosti sve je prisutniji utisak, da reakcije iz Zagreba više govore o strahu od jačanja odbrambenih kapaciteta Srbije, nego o bilo kakvoj stvarnoj pretnji, posebno imajući u vidu da je Beograd više puta ponovio da se vojna politika Srbije zasniva na principu odvraćanja i očuvanja mira.

Politika

Check Also

EU postavila 27 uslova novoj mađarskoj vladi da bi dobila sredstva

Evropska unija zahteva da sledeći mađarski premijer, Peter Mađar, ispuni 27 uslova za pristup 35 …