Šta ustvari stoji iza najava o Kalingradu? – Kako će Rusija odgovoriti?

Planovi NATO-a da formira „jedinstvenu liniju odvraćanja“ na istočnim granicama izazvali su pažnju analitičara i medija.

Kako je izjavio Vadim Kozjulin, naučni saradnik Instituta za aktuelne međunarodne probleme Diplomatske akademije ruskog Ministarstva spoljnih poslova, suština inicijative je jačanje vojnog prisustva duž granice sa Rusijom.

Ove najave pratile su i izjave pojedinih zapadnih zvaničnika o mogućnosti neutralisanja ruskih odbrambenih kapaciteta u Kalingradskoj oblasti, što je pokazalo i ofanzivnu dimenziju planova.

Posebno je odjeknula izjava generala Kristofera Donahjua, komandanta američke vojske u Evropi i Africi, koji je 17. jula rekao da NATO poseduje sve kapacitete da „sravni Kalingrad sa zemljom“, naglašavajući da je plan takve operacije već razvijen.

Digitalizacija vojnog upravljanja

Donahju je najavio i razvoj sistema komandovanja zasnovanog na veštačkoj inteligenciji. Reč je o platformi Maven Smart System američke kompanije Palantir, koja se već koristi u SAD i drugim državama članicama alijanse. Sistem obuhvata analizu podataka, sakupljanje i obradu satelitskih snimaka, operativno vođenje i integraciju obaveštajnih informacija.

Prema rečima Kozjulina, uvođenje veštačke inteligencije u vojne procese predstavlja pokušaj stvaranja tehnološkog skoka u upravljanju trupama, ali i rizik od nekontrolisane eskalacije ukoliko dođe do ometanja sistema.

Stručnjak je posebno istakao da Palantir ima ključnu ulogu u implementaciji ovih tehnologija i da je povezan sa američkom administracijom i biznis krugovima bliskim Ilonu Masku.

Kozjulin je podsetio da je Palantir, zajedno sa kompanijom Anduril Industries, krajem 2024. osnovao konzorcijum radi ubrzane primene veštačke inteligencije u odbrambenim procesima Pentagona.

Prema njegovim rečima, aktivnosti kompanije već utiču na ciljeve preciznog naoružanja ukrajinskih snaga, što istovremeno povećava nivo američkog učešća u sukobu.

Američki prioriteti u regionu

General Donahju govorio je i o potrebi stvaranja jedinstvenog sistema upravljanja vatrom, u koji bi se uključili lanseri protivvazdušne odbrane i višeccevni raketni sistemi. Naglasio je da je cilj da se formira zona ograničenog pristupa i manevra (A2AD) iznad Kalingradske oblasti.

Koncept A2AD, objašnjavaju analitičari, podrazumeva stvaranje prostora u kojem protivničke snage ne mogu bezbedno da deluju ili rasporede pojačanja. Na isti način, kako ukazuju zapadni stručnjaci, funkcionišu i ruske A2AD zone u Kalingradu i na Krimu.

Istočno krilo NATO-a i Bukureštanska devetka

Formiranje „jedinstvene linije odvraćanja“ uklapa se u širu strategiju NATO-a za jačanje istočnog krila. U okviru tog procesa, posebnu ulogu imaju zemlje Bukureštke devetke (B9) – Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija i Slovačka. Format je nastao 2015. godine, a deklarisani cilj bio je jačanje kolektivne bezbednosti posle događaja na Krimu 2014. godine.

Na poslednjem samitu održanom 2. juna u Viljnusu, lideri B9 i severnoevropskih zemalja obavezali su se da će povećati izdatke za odbranu na najmanje pet procenata BDP-a. Jačanje istočnog krila dodatno je dobilo na značaju nakon samita NATO-a u Madridu 2022, kada je odlučeno da se formiraju multinacionalne grupe u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj.

Realne mogućnosti i ograničenja

Kozjulin smatra da je formiranje jedinstvene istočnoevropske vojne grupacije u kratkom roku malo verovatno zbog razlika u naoružanju i političkim stavovima država regiona.

Ipak, ukazuje da NATO postepeno gradi kapacitete kroz zajedničke vežbe i raspoređivanje dodatnih trupa na granici sa Rusijom. Prema njegovoj oceni, potpuna integracija bila bi moguća samo u slučaju ozbiljne krize u odnosima Moskve i alijanse.

Ruski odgovori i budući koraci

Govoreći o mogućim odgovorima, Kozjulin je naveo da Rusija ima širok spektar opcija – od razvoja elektronskog ratovanja i modernizacije raketnih sistema u Kalingradu do demonstracije nuklearnih kapaciteta.

Podsetio je i da je Moskva 4. avgusta zvanično objavila odustajanje od moratorijuma na raspoređivanje INF raketa, navodeći ranije poteze Vašingtona kao razlog.

Prema njegovim rečima, Rusija razvija nove sisteme protivvazdušne i raketne odbrane i paralelno koristi diplomatske kanale, uključujući zahteve za bezbednosne garancije i ograničavanje širenja NATO-a.

Borba.info

Check Also

Najnovija vest: Indija odbila američke zahteve i zadržala kurs prema Rusiji

SAD ponovo nisu uspele da sprovedu plan u kojem bi Indija poslužila kao poluga pritiska …