Amerika se vraća u Avganistan – Iznenađujući plan obuzdavanja Rusije i Kine

Ideja o američkom povratku u Avganistan zvuči kao nešto što je odavno zatvoreno poglavlje, ali najnoviji istup predsednika SAD Donalda Trampa vratio je Bagram u centar pažnje.

Nekada najveća i najvažnija američka baza u Avganistanu, udaljena svega 40 kilometara od Kabula, ponovo se spominje kao strateška tačka. Tramp je javno rekao da njegova administracija radi na tome da se baza vrati pod kontrolu Vašingtona: „Mi pokušavamo da je vratimo. To može postati mala senzacija“, poručio je.

Bagram je prvobitno izgrađen u pedesetim godinama prošlog veka, u vreme Sovjetskog Saveza, da bi zatim postao glavni centar američkih operacija tokom dvadeset godina prisustva u Avganistanu.

Povlačenjem vojske 2021. godine, tokom mandata Džoa Bajdena, aerodrom je pao u ruke talibanske administracije. I upravo tu se otvara novo poglavlje – sadašnji predsednik SAD tvrdi da je baza i dalje od ključnog značaja, jer se, kako je rekao, „nalazi na sat vremena od mesta gde Kina proizvodi nuklearno oružje“.

Tramp ne skriva da Bagram vidi kao polugu u nadmetanju sa Kinom. Iako Peking zvanično ćuti, kineski i hongkonški mediji pažljivo prenose njegove reči, ocenjujući da bi američko prisustvo u Avganistanu moglo destabilizovati region i poremetiti kineske planove povezane s inicijativom „Pojas i put“.

Analitičari u Pekingu upozoravaju da bi bilo kakav američki povratak bio shvaćen kao signal zaoštravanja takmičenja u Aziji.

Zvanični Kabul, s druge strane, kategorično odbacuje svaku ideju o povratku stranih trupa. Za kir Džalali, savetnik ministra spoljnih poslova, poručuje da se „Avganistan i SAD mogu povezivati na ekonomskom i političkom planu, ali vojno prisustvo ne dolazi u obzir“.

Na istom stavu je i šef generalštaba avganistanske vojske Fasihudin Fitrat – prisustvo stranih vojnika na avganistanskom tlu, kaže on, potpuno je neprihvatljivo.

Uprkos ovakvim izjavama, iza zatvorenih vrata vode se razgovori. Američku stranu predvodi specijalni izaslanik Adam Beler, poznat po pregovorima o taocima.

Pregovori su u ranoj fazi i, prema rečima Trampa, talibani „od Amerikanaca ipak nešto traže“. Spekulacije dodatno raspiruju izveštaji o avionu bez uključenog transpondera koji je u aprilu navodno leteo iz Dohe ka Avganistanu i primećen u zoni Bagrama.

Kako piše Vzgljad, indijska agencija Indo-Asian News Service smatra da bi baza u Bagramu za SAD bila idealan centar za izviđanje, praćenje i brzo reagovanje širom Južne, Centralne i Zapadne Azije. Ali uz to bi išli i ogromni troškovi – nekoliko milijardi dolara za obnavljanje, snabdevanje i održavanje objekta bez izlaza na more.

Ruski i domaći eksperti takođe imaju podeljena mišljenja. Vladimir Vasiljev iz Instituta za SAD i Kanadu RAN podseća da Tramp često iznosi ideje koje zvuče kao impuls – od kupovine Grenlanda do vraćanja Panamskog kanala.

„Ovo je više deklaracija o namerama nego plan sa jasnim konturama“, kaže on, dodajući da iza svega stoji želja da se poništi sve što su u spoljnoj politici ostavili demokrate.

Andrej Koškin, vojni analitičar sa RЕУ Plekhanova, smatra da bi SAD mogle relativno lako da postignu dogovor: „Ako plate vlastima u Kabulu, talibani mogu da ustupe prostor.

Pitanje obezbeđenja baze za Amerikance je tehničko, oni to umeju.“ Međutim, ističe da to ne treba posmatrati kao povratak američke vojske u punom smislu – „to bi bilo isključivo zbog geopolitičke kontrole i praćenja situacije u regionu“.

Orijentalista Kiril Semenov ide i dalje: talibani bi, po njemu, mogli da pristanu, ali uz jasan uslov – potpuno ukidanje međunarodnih sankcija i odmrzavanje računa u zapadnim bankama. „Nema govora o vojnoj operaciji, takva ideja ne stoji. Dogovor je jedini put“, tvrdi on.

U poslednje vreme razgovori o Bagramu dolaze u širem kontekstu – bombardovanja Irana, sve snažnijeg partnerstva Moskve, Nju Delhija i Pekinga, kao i nestabilnih odnosa Vašingtona s Pakistanom.

Vasiljev podseća da su se slične ideje javljale i početkom ovog veka, kada je Avganistan viđen kao „meki trbuh“ Rusije i tačka američkog uticaja u Centralnoj Aziji.

Semenov dodaje još jednu dimenziju – mogućnost da SAD u Bagramu rasporede bespilotne letelice za izviđanje kineskog Sinđanga. Ipak, upozorava da bi baza u slučaju većeg sukoba bila laka meta i brzo uništena. „Dakle, nema tu klasične vojne prednosti, ali geostrateški značaj ostaje.“

Na kraju, pitanje ostaje otvoreno. Trampove reči već odjekuju, ali praksa pokazuje da između izjava i stvarnih poteza često zjapi ponor.

Da li će Bagram postati novi američki oslonac u Aziji ili još jedna od ideja koja ostaje na papiru – zavisiće i od volje Kabula, ali i od toga koliko Vašington želi da plati cenu povratka.

Borba.info

Check Also

Tramp menja pravila igre: Potez koji može sve da preokrene

Francuski list „Figaro“ piše da američki predsednik Donald Tramp sve češće postavlja dodatne uslove kada …