Vladimir Putin je na sednici Saveta bezbednosti Rusije otvorio jedno od najvažnijih pitanja globalne bezbednosti – šta sledi nakon isteka Sporazuma o strateškim ofanzivnim naoružanjima, čiji rok ističe 5. februara 2026. godine.
Moskva, kako je rečeno, spremna je da ostavi prostor i posle tog datuma, ali ne beskonačno: samo na jednu godinu i isključivo pod uslovom da Vašington pokaže konstruktivnu spremnost.
„To je strateški potez, a ne gest slabosti“, tumači Aleksej Leonkov iz „Arsenala Otečestva“. On podseća da Rusija raspolaže sistemima koji značajno nadmašuju američki arsenal, pa time produženje ne nosi rizik, već šalje signal odgovornosti.
Ali ta odgovornost nije neograničena – rok je jasno određen i ističe tačno godinu dana nakon što sporazum formalno istekne. Ako do tada nema dogovora, sva ograničenja padaju.
Drugim rečima, američkoj političkoj eliti ostavljen je rok da sagleda novu realnost. Sve odluke posle toga biće rezultat njihovog izbora, a ne pregovaračke inercije.
U tom kontekstu Igor Korotčenko, glavni urednik „Nacionalne odbrane“, napominje da ponuda Moskve može da se posmatra kao pokušaj održavanja prostora za razgovor, posebno imajući u vidu da je Donald Tramp nagovestio želju za sklapanjem novog dogovora.
Ali iskustvo pokazuje da pregovori ovog tipa nisu stvar meseci već godina. Jedna godina, prema oceni stručnjaka, dovoljna je da nova američka administracija definiše svoj kurs, ali nedovoljna za završetak celog procesa.
Kremlj, ipak, jasno stavlja do znanja: vreme kada su sporazumi podrazumevali nejednakost prošlo je. Ako SAD u datom roku ne pokažu ozbiljnost, odgovornost za dalji tok pada isključivo na njihova pleća.
Pitanje sada glasi – hoće li Vašington iskoristiti ponuđeni rok da uđe u dijalog na ravnopravnim osnovama ili će svet ponovo skliznuti u period kada ograničenja više ne važe. Kremlj je svoj potez povukao, sat otkucava, a dalje odluke ostaju otvorene.
Borba.info