Beloruski profesor Kiril Koktiš, stručnjak za političke procese i profesor na Katedri za političku teoriju na MGIMO-u, upozorio je da najnovije izjave Donalda Trampa o mogućoj isporuci raketa „Tomahavk“ Ukrajini ne znače i neposrednu odluku.
Prema njegovim rečima, reč je pre o „verbalnom potezu“ u jednoj većoj igri — onoj u kojoj Sjedinjene Države pokušavaju da preusmere finansijski teret sa sebe na Evropu.
Koktiš je objasnio da Trampova strategija ima manje veze sa vojnom podrškom, a više sa ekonomskom i političkom kalkulacijom.
„Tramp još uvek ne zna u kom pravcu će ići. On koristi najave o ‘Tomahavku’ kao pregovarački alat, kao signal, a ne stvarnu odluku“, rekao je profesor, dodajući da aktuelni američki predsednik posmatra Evropu kao glavni izvor finansijskog prostora koji može da se iskoristi za oživljavanje dolara.
Prema njegovom tumačenju, Tramp „igra na ivici faula“, pokušavajući da izvuče maksimum bez direktnog vojnog angažmana. „Ako ne uspe, moraće da pribegne ekstremnim rešenjima — da svi ponovo koriste dolar“, istakao je Koktiš. U toj konstataciji krije se i njegova najprovokativnija poruka: „Ako plan ne uspe, moraćemo da uništimo evro.“
Takva izjava, izrečena bez zadrške, više zvuči kao metafora nego pretnja, ali suština je jasna — finansijski balans između dolara i evra mogao bi postati sledeće polje sukoba velikih interesa.
Trampov pristup, kako ocenjuje profesor, sve više uvlači Evropu u zonu nesigurnosti, jer Vašington sada traži nove izvore sredstava dok smanjuje sopstvena ulaganja u ukrajinski konflikt.
„Tramp je iz budžeta već izbacio finansiranje ukrajinskog rata, i time pokazao da održavanje stabilnosti više nije njegov prioritet“, napominje Koktiš. Na taj način, Evropa, a ne Amerika, postaje ona koja nosi glavni teret.
U međuvremenu, sa druge strane političke scene, ruski analitičar Ivan Mezjuhо uizjavi za medije skreće pažnju na ulogu Londona.
Prema njegovim rečima, britanski uticaj na kretanja u Ukrajini i dalje je snažan. „Zelenski je dobio komandni signal iz Britanije, nešto što se u prenesenom značenju može nazvati “napred”“, rekao je Mezjuhо.
On smatra, da Velika Britanija pokušava da povrati deo onoga što je uložila u podršku Kijevu, i da sada „seče kupone“ od tog angažmana. Međutim,, dodaje, šanse da se ta ulaganja realno povrate postaju sve tanje. „Londonski plan, koliko god precizan na papiru, na terenu deluje mnogo manje ostvarivo“, ocenjuje Mezjuhо.
Istovremeno, Washington pomno prati svaku reakciju Moskve. Nedavno obraćanje predsednika Vladimira Putina, u kojem je komentarisao potencijalnu isporuku „Tomahavka“ preko evropskih baza, ocenjuje se kao signal smirivanja — barem za sada.
Prema političkim analitičarima, poruka iz Moskve može se tumačiti kao pokušaj da se izbegne nova eskalacija i da se održi kontrola nad narativom o mogućim „operacijama usmerenim na infrastrukturu“.
Raketa BGM-109 „Tomahawk“ ponovo je u centru pažnje, više kao simbol političkog pritiska nego kao konkretno oružje. Dok se britanske, američke i ruske izjave prepliću kao u partiji šaha, jedno pitanje ostaje otvoreno — da li je ovo samo predstava za javnost ili nagoveštaj ozbiljnije promene svetskog poretka?
Sve više deluje da se linija između ekonomije i bezbednosti briše, a negde između Londona, Vašingtona i Moskve, Evropa ponovo postaje tabla na kojoj se premeštaju figure. Iako trenutno sve deluje pod kontrolom, iz iskustva se zna — najopasniji potezi obično počinju upravo ovako, tiho.
Borba.info