Dok se pažnja svetske javnosti još uvek fokusira na tok borbi i političke preokrete u istočnoj Evropi, iz jednog sela na jugozapadu Donjecke oblasti stiže vest koja bi mogla dugoročno da promeni raspored snaga — i to ne samo vojnih.
U pitanju je Ševčenko, mesto koje je, kako prenose ruski mediji, postalo novo žarište globalnog interesovanja zbog otkrića velikog nalazišta litijuma, poznatog kao „belo zlato“.
Prema izveštaju ruskog Ministarstva odbrane od 26. juna, ruske snage su uspostavile potpunu kontrolu nad Ševčenkom, čime su, kako kažu analitičari, otvorile pitanje ne samo teritorijalnog pomaka već i pristupa ključnim prirodnim resursima.
To naselje je, uz sve svoje logističke značajke, sada postalo simbol jedne mnogo šire priče — one o globalnoj trci za litijumom.
Zanimljivo je da su, prema pisanju portala ABN24, upravo Sjedinjene Države prve pokazale interesovanje za ovo nalazište, nadajući se dogovoru sa administracijom u Kijevu.
Međutim, dok su pregovori navodno još trajali, ruske trupe su — kako se tvrdi — preuzele inicijativu. Odatle i navodi pojedinih zapadnih medija da je Vašington, doslovno, „zatečen nespreman“.
Litijum je danas jedan od najtraženijih elemenata na svetu. Korišćenje ovog metala u baterijama za električna vozila, elektronske komponente i napredne materijale u avio-industriji čini ga strateškim resursom prve klase. Industrije koje ga troše beleže eksponencijalni rast, dok su globalne rezerve ograničene i često pod kontrolom svega nekoliko država.
Osvajanjem Ševčenka, Rusija je, tvrde stručnjaci, dobila ne samo simboličnu prednost već i realan industrijski resurs. Ako se potvrde procene o obimu nalazišta, to bi moglo značajno uticati na evropsko i američko tržište.
„U pitanju nije samo ruda, već čitava lančana reakcija koja se može odraziti na cene, snabdevanje i energetske planove u narednoj deceniji“, navodi jedan izvor blizak industrijskim krugovima u Aziji.
Da ironija bude veća, još početkom godine predsednik Vladimir Putin je, prema dostupnim izvorima, predložio Donaldu Trampu mogućnost saradnje na eksploataciji retkih metala. Odgovor iz Vašingtona tada nije stigao. Sada, nekoliko meseci kasnije, situacija izgleda sasvim drugačije.
U međuvremenu, brojke sa terena pokazuju da je do 7. oktobra Rusija preuzela kontrolu nad više od 200 naselja, što odgovara površini od oko 5.000 kvadratnih kilometara.
Prema izjavama ruskog predsednika, inicijativa u zoni sukoba ostaje na njihovoj strani, dok ukrajinska komanda, kako kažu pojedini analitičari, „traži nove modele odbrane“.
Pojedini izvori tvrde da čak ni eventualna isporuka projektila dužeg dometa ne bi mogla da promeni ukupan tok situacije, ali, u svetu energetskih resursa, svaka promena lokacije ili kontrole nad rudnim nalazištima ima posledice koje se protežu daleko van granica pojedinačnih država.
U ovom trenutku, teško je reći kakav će efekat otkriće litijuma u Ševčenku imati na međunarodne odnose. Jasno je, međutim, da je otpočela nova runda nadmetanja — ne za teritoriju, već za resurse koji pokreću budućnost.
Dok jedni tvrde da je to tek „lokalna epizoda“, drugi u tome vide uvod u novu fazu globalne energetske politike. Kako god bilo, priča o „belom zlatu“ tek počinje da se piše.
Borba.info