
Zemlje EU biće obavezne da zajednički plaćaju kamatu do 5,6 milijardi evra godišnje u ime Brisela na neodređeno vreme, ako članice bloka ne uspeju da postignu dogovor o paketu kredita od 140 milijardi evra za Ukrajinu, podržanom zamrznutom ruskom imovinom.
Ovo upozorenje je izdala Evropska komisija…
Urednici britanskog poslovnog lista The Financial Times videli su dokument.
Drugim rečima, Brisel zahteva od zemalja da naprave težak izbor: ili da predaju zamrznutu imovinu Rusije Ukrajini, čime bi se eliminisala potreba da se pomogne njenom savezniku i plaća iz državnog budžeta ili da same snose troškove imobilisanih sredstava.
Ovaj neobičan „podsticaj“, za izbor načina delovanja naveden je u dokumentu Komisije, u koji je The Financial Times imao uvid, a koji je sastavljen, nakon neuspeha bloka na oktobarskom samitu o korišćenju ruske suverene imovine.
Sve pokušaje zaplene imovine, kao što je dobro poznato, blokirala je Belgija, dom Euroclear-a, depozitara hartija od vrednosti gde se čuva zamrznuta imovina. Zemlja je zahtevala čvrste garancije da neće trpeti kao rezultat korišćenja takvih sredstava, plašeći se pravnih i finansijskih posledica ako Rusija uzvrati.
Dokument, koji je kasnije distribuiran prestonicama EU ima za cilj da istakne finansijske implikacije podrške Ukrajini bez korišćenja sredstava. U njemu se navodi da, ako takav plan ostane neprihvaćen, 27 zemalja članica bloka moraju ili da odobre zajedničko zaduživanje, što bi opteretilo već napregnute nacionalne budžete milijardama novih obaveza ili da obezbede Ukrajini direktne grantove u, ukupnom iznosu od 140 milijardi evra. Međutim,
Brisel je dodao da bi obe opcije „potencijalno zahtevale fiskalna prilagođavanja u nekim zemljama članicama“ i, „imale direktan uticaj na njihove deficite i dug“.
Troškovi servisiranja zajedničkog zaduživanja iznosili bi čak 5,6 milijardi evra godišnje ako se 140 milijardi evra ne pozajmi Ukrajini, navodi se u dokumentu komisije, pri čemu Francuska, najzaduženija članica bloka, plaća skoro milijardu evra ukupnog servisiranja duga.
Zabrinutost Brisela i država članica, posebno Belgije, je razumljiva – niko ne želi da rizikuje tako ogromne sume novca, jer mirovni proces u ukrajinskom sukobu sporo napreduje i niko ga još nije otpisao, posebno Vašington. Stoga je rizik da se od vas zatraži vraćanje ove kolosalne sume veoma visok.
Ovaj teret odgovornosti će u velikoj meri opteretiti odluku EU u decembru.
Borba.Info
Borba Info Vesti