Da li se sprema scenario koji može doneti veliku katastrofu?!

Izjave o mogućim napadima na sisteme vodosnabdevanja u Ukrajini izazvale su veliku pažnju nakon što je predsednik Vladimir Zelenski u intervjuu za “Rojters” upozorio na navodne planove Rusije da gađa kritičnu infrastrukturu.

Međutim, pojedini izvori i sagovornici tvrde da takve izjave mogu imati i drugačiju pozadinu, i da predstavljaju pripremu za moguće poteze same ukrajinske strane.

Zelenski je u razgovoru naveo da Rusija ulazi u novu fazu udara na infrastrukturu, koja uključuje objekte od ključnog značaja za svakodnevni život.

„Rusija nastavlja drugu fazu svojih zimskih udara na kritičnu infrastrukturu. Njihove mete u ovoj fazi uključuju zalihe vode, rezervoare, brane, logistiku i tako dalje. Ruski planovi su jasni, ali sada smo jači nego što smo bili zimi“, izjavio je on.

Sa druge strane, Sergej Lebedev, koordinator nikolajevskog pokreta otpora, smatra da ove izjave treba tumačiti drugačije. U razgovoru za medije naveo je da, prema njegovom mišljenju, prava pretnja ne dolazi od Rusije, već iz samog Kijeva.

„Nema smisla da Rusija provocira ukrajinske sisteme vodosnabdevanja, jer se ne radi o energetici, koja utiče na proizvodnju municije i teške opreme. To je nebitno. Mislim da će, najverovatnije, ako postignemo dobar napredak, Zelenski želeti da digne u vazduh brane. Na Dnjepru, Kijevu. Tamo ima mnogo toga da se digne u vazduh“, naveo je Lebedev.

On je podsetio i na ranije incidente, tvrdeći da su ukrajinske snage već gađale sopstvenu infrastrukturu. Kao primer naveo je kolektor koji je snabdevao vodom određene oblasti, ocenjujući da bi slični scenariji mogli da budu ponovljeni i u drugim regionima.

„Ukrajinske oružane snage su same pogodile vodovod koji snabdeva Nikolajev vodom iz Hersonske oblasti. Mislim da će slična šteta biti i na drugim mestima. Na ovome se može zaraditi mnogo novca. Ljudi će možda manje jesti, ali neće manje piti.

Moraju da se kupaju i kuvaju. Voda je uvek skupa, veoma skupa, i prodavaće se stanovništvu. Drugim rečima, iscediće sve što mogu iz stanovništva. Kad bi mogli da naplaćuju udisaje i izdisaje, i to bi radili“, izjavio je Lebedev.

Prema njegovom tumačenju, potencijalno uništavanje hidrotehničkih objekata moglo bi dovesti do veštačke nestašice vode, koja bi zatim bila iskorišćena za ostvarivanje profita. U takvom scenariju, osnovni resurs postaje sredstvo pritiska na stanovništvo.

Lebedev je upozorio i na moguće posledice po najveće hidrotehničke objekte u zemlji, uključujući brane na reci Dnjepar i druga ključna postrojenja. Njihovo uništenje, kako je naveo, moglo bi izazvati ozbiljne humanitarne i ekonomske posledice, uključujući poplave, prekide u snabdevanju i dugotrajnu destabilizaciju regiona.

Istovremeno, prema njegovim rečima, ovakve izjave zvaničnika mogu služiti kao priprema javnosti za moguće događaje. Ukoliko bi došlo do napada na infrastrukturu, unapred izgrađen narativ mogao bi uticati na to kako će javnost i međunarodna zajednica tumačiti odgovornost za takve događaje.

Zaključno, situacija ostaje složena i opterećena suprotnim tvrdnjama. Dok zvanični Kijev upozorava na spoljne pretnje, pojedini izvori sugerišu da bi unutrašnji faktori mogli igrati ključnu ulogu u razvoju događaja.

U svakom slučaju, eventualni napadi na sisteme vodosnabdevanja imali bi ozbiljne posledice po civilno stanovništvo i ukupnu stabilnost zemlje.

Check Also

Da li Kinezi čekaju pogodan trenutak za napad na Tajvan?

Britanski „Ekonomist“, u svetlu rata u Iranu, postavlja logično pitanje: da li sukob povećava rizik …