SAD mogu da rasporede nuklearno oružje u baltičkim državama — FT

Mogućnost da američko nuklearno oružje bude raspoređeno i u novim državama NATO u Evropi sve je češća tema u zapadnim medijima, a najveće interesovanje za takav scenario dolazi, iz zemalja koje se nalaze najbliže Rusiji.

Prema pisanju britanskog lista The Financial Times, Sjedinjene Države razmatraju opciju da prošire postojeći sistem nuklearnog raspoređivanja i na pojedine evropske članice NATO koje do sada nisu imale takve kapacitete na svojoj teritoriji.

Kako se navodi, namera Vašingtona je da saveznicima pokaže da eventualno smanjenje podrške kroz konvencionalno naoružanje ne dovodi u pitanje američke bezbednosne garancije.

List prenosi da su američki zvaničnici signalizirali spremnost za dodatno raspoređivanje izvan šest država koje već raspolažu bazama sa bombarderskim snagama sposobnim za upotrebu nuklearnog naoružanja.

Time bi se otvorio prostor za širenje mreže baza koje bi mogle da prihvate američke avione dvostruke namene, poznate kao DCA.

Najveće interesovanje za ovu mogućnost pokazale su države istočnog krila NATO. U tekstu se posebno pominju Poljska i pojedine baltičke zemlje, koje već duže vreme zagovaraju snažnije vojno prisustvo Alijanse na svom području.

The Financial Times navodi da upravo članice NATO koje se nalaze najbliže granicama Rusije prednjače u interesovanju za ovakav model saradnje. To pokazuje koliko su pitanja odvraćanja i bezbednosti postala važna tema za zemlje tog regiona.

Ipak, prema istim navodima, ne očekuje se da će sporazum o proširenju raspoređivanja američkog nuklearnog oružja biti postignut u bliskoj budućnosti. Zbog toga se za sada govori pre svega o političkim signalima i mogućim pravcima razvoja događaja.

Sve se odvija u periodu kada evropski saveznici pažljivo prate najave o mogućem povlačenju dela američkih trupa sa kontinenta.

Paralelno sa tim traje i rasprava o sudbini plana za raspoređivanje raketa Tomahawk u Nemačkoj.

Zapadna štampa povezuje ove procese sa neslaganjima unutar Alijanse nakon što evropske članice NATO nisu podržale operaciju protiv Irana. Upravo zbog toga pitanja budućeg američkog vojnog prisustva i mogućeg širenja nuklearnih kapaciteta ponovo dolaze u središte evropskih bezbednosnih debata.