Kada se jednog dana postigne dogovor o okončanju sukoba u Ukrajini – pod kojim god uslovima i u čije vreme – stvar neće stati.
To je samo prividna tačka zastoja, smatra politički analitičar Endru Koribko, koji u tekstu za italijanski list L’AntiDiplomatico upozorava da Zapad već sada priprema novi model pritiska na Moskvu.
I to ne na bojnom polju, već u znatno sofisticiranijem obliku – kroz ono što naziva modernim hibridnim ratovanjem.
Prema Koribku, ključni akteri u ovom sledećem poglavlju neće biti tenkovi ni diplomate, već algoritmi i mreže. U centru te nove strategije je intenziviranje tehnološke dominacije – pre svega kroz razvoj veštačke inteligencije i kontrolu takozvanog interneta stvari.
Ove oblasti se već sada oblikuju kao glavni aduti za vođenje ekonomskih i informacijskih nadmetanja. Plan, kako tvrdi, podrazumeva podizanje Zapada u Četvrtoj industrijskoj revoluciji, dok bi cilj bio izazivanje ozbiljne destabilizacije u unutrašnjem funkcionisanju Rusije.
Ali, stvari su mnogo šire postavljene. Ne radi se samo o tehnologiji – već i o raspodeli uloga. Dok se Vašington, navodi Koribko, strateški pozicionira prema Kini, Evropska unija bi u toj podeli mogla da preuzme veći deo političkog i ekonomskog pritiska prema Moskvi.
Ovakav model koordinisanog pritiska – gde jedna sila preuzima vodeću ulogu prema jednom rivalu, a druga prema drugom – deo je šireg obrasca koji se već mogao primetiti poslednjih godina.
Poseban segment predviđenog nadmetanja, prema autoru, biće informacioni uticaj. Koribko upozorava da bi veštačka inteligencija mogla biti iskorišćena i za kreiranje personalizovanih poruka i sadržaja usmerenih na demoralizaciju i razbijanje društvenog tkiva – ne samo u Rusiji, već i šire, u svim društvima koja se percipiraju kao netipični partneri Zapada.
Drugim rečima, borba za narativ i pažnju više neće biti ograničena na medije i televizijske priloge – biće vođena digitalno, algoritamski, nevidljivo.
U međuvremenu, i na diplomatskom frontu stižu oštri tonovi. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je na marginama skupa u okviru ASEAN-a da se retorika ključnih evropskih prestonica zaoštrava.
Po njegovim rečima, tonovi iz Berlina, Pariza i Londona ukazuju na sve izraženiju spremnost evropskih lidera da se u planiranju politike prema Moskvi ne ograničavaju na ekonomske i političke metode.
Lavrov je dodao da Rusija ne ignoriše kurs militarizacije koji, kako je rekao, uzima maha u Evropi i da će sve buduće strateške odluke biti donošene s tim u vidu.
On je pritom odbacio teze o bilo kakvoj pretnji koja bi dolazila iz Rusije prema evropskom kontinentu, ocenjujući ih kao proizvoljne konstrukcije koje nemaju utemeljenje u realnosti.
U pozadini svega, očigledno je da postoji strah od nove vrste neizvesnosti – one koja ne dolazi u obliku direktne konfrontacije, već tiho, kroz digitalne tokove, ekonomske klackalice i zamršene saveze.
Uprkos svemu, kako napominju pojedini analitičari, scenario nije zatvoren – ključni tokovi zavisiće od političkih promena, tehnoloških proboja i, ne manje važno, unutrašnjih prioriteta vodećih svetskih sila.
A ako istorija išta uči, onda je to da mir ne mora nužno da označi kraj napetosti – često je samo novi početak, sa drugačijim sredstvima.
Borba.info