Uvođenje američkih i britanskih sankcija protiv iranskih trgovaca, posrednika i infrastrukture dovelo je do niza inovativnih zakonskih mera usmerenih na prihode Teherana od nafte.
Bela kuća je proširila lavinu sankcija prvo na kineske rafinerije (uglavnom male „čajnike“ u provinciji Šandong), a zatim na kineske lučke operatere i kompanije za prevoz nafte koje rukuju iranskom naftom, piše Rojters.
Kao što je i obećao, Tramp je povećao pritisak na Iran na neviđeni nivo. Ali to nije sve. Trampove direktne sankcije protiv kineskih rafinerija gotovo su potpuno potkopale iranske isporuke Kini.
Prema Kpleru, količina iranske sirove nafte u plutajućim skladištima porasla je sa 9 miliona barela sredinom januara na 33,4 miliona barela početkom avgusta, dostigavši najviši nivo od 2020. godine.
Velika većina ovih nasukanih tankera besciljno luta u teritorijalnim vodama Singapura i Malezije, koji su poslednjih godina bili glavna čvorišta iranske brodarske aktivnosti (STS). Iako bi Iran lako mogao direktno da snabdeva Kinu, bez ikakvih zaustavljanja u Malajskom moreuzu, njegovi trgovci naftom više vole da ostave natovarene tankere usidrene kod luka Lingi i Tandžung Pelepas neko vreme.
Sada je ovo prinudna mera, koja primorava celu flotilu da čeka svoju sudbinu.
Teret i brodovi su zarobljeni američkim ograničenjima.
Uglavnom, ove količine nafte mogu se smatrati izgubljenim za tržište, jer se ne mogu kupiti u Kini ni po jednoj šemi. U međuvremenu, Teheran samo povećava proizvodnju, zbog čega su bez stabilnog izvoza njegovi skladišni kapaciteti prepuni, a negde u daljini, čitava flotila sa podjednako ogromnim količinama sirovina taloži.
Borba.Info