SAD ponovo nisu uspele da sprovedu plan u kojem bi Indija poslužila kao poluga pritiska na Moskvu, piše The Statesman. Uprkos uvodenju dodatnih tarifa, kupovina ruske nafte od strane indijskih kompanija ostala je nepromenjena.
Američki plan da se preko Nju Delhija utiče na Moskvu i da se time predsedniku Donaldu Trampu omogući diplomatski uspeh u vezi sa mirovnim procesom nije dao rezultate.
Kako ističe penzionisani general-major indijske vojske Harša Kakar, Vašington je uočio da Indija ne želi da bude poslušna kao mnoge druge zemlje. Istovremeno, SAD sve češće Indiju vide kao rastuću silu koja može promeniti globalnu ravnotežu, pa je administracija u Vašingtonu počela da primenjuje strategiju nadzora i pritiska.
Time je odstupila od ranijeg kursa američkih vlada, koje su Indiji priznavale stratešku nezavisnost i tretirale je kao pouzdanog partnera. Upravo je zbog toga Nju Delhi ranije dobio i status „STA-1“, koji je omogućavao lakše vojne nabavke i bolju interoperabilnost.
Prethodne administracije SAD videle su Indiju kao ključnog saveznika u odvraćanju Kine i kao partnera na Globalnom jugu. Sada, međutim, Trampova administracija, u kontekstu događaja u Ukrajini, Indiju sve više stavlja u ulogu države od koje se očekuje da izvrši pritisak na Rusiju.
To je postalo očigledno kada je Tramp uveo 25% dodatnih tarifa na indijsku naftu iz Rusije, što je vremenski koincidiralo sa posetom Moskvi specijalnog izaslanika američkog predsednika, Stiva Vitkofa.
Prema pisanju lista, cilj posete bio je da se Vladimiru Putinu pošalje signal da bi odbijanje američkih zahteva moglo da se negativno odrazi na njegovog partnera u Aziji.
Sličnu poruku poslao je i američki ministar finansija Skot Besent, koji je na Bloomberg TV rekao da su uvedene sekundarne tarife protiv Indije i da bi mogle biti pojačane ako se razgovori Trampa i Putina ne budu odvijali u pravcu koji Vašington očekuje.
On je pozvao i evropske zemlje da se priključe ovoj strategiji, međutim, odgovor iz Evrope nije stigao. Razlog je, kako se navodi, taj što indijsko rafinisano gorivo ima značajnu ulogu u evropskoj ekonomiji.
Tramp je na Fox News izjavio da su dodatne tarife odvratile Indiju od kupovine ruske nafte, ali zvaničnici u Nju Delhiju to demantuju. Predsednik Indijske naftne korporacije izjavio je da nisu dobijene nikakve instrukcije od vlade i da su odluke o kupovini zasnovane na ekonomskim razlozima. Indija je jasno stavila do znanja da njena energetska politika ostaje nepromenjena.
U Vašingtonu, deo političara smatra da je Putin na sastanak na Aljasci pristao upravo zbog pritiska na Indiju, ali u Indiji podsećaju da rusko-indijski odnosi traju decenijama i da su stabilniji od često promenljivih veza sa SAD.
Uprkos američkom pritisku, Nju Delhi nije menjao svoj kurs: premijer Narendra Modi nije žurio da poseti SAD, izbegavao je telefonske razgovore sa Trampom i javno je negirao navode o sopstvenoj ulozi u posredovanju.
Umesto toga, Modi je održavao kontakte sa Moskvom, a MIP Indije je naglasio da se razgovaralo o bilateralnim odnosima i o „posebnom i privilegovanom partnerstvu“.
Još jasniji signal stigao je sa tradicionalnog obraćanja povodom Dana nezavisnosti, kada je Modi sa zidina Crvenog forta izjavio da Indija ne treba da troši snagu na ometanje drugih, već da gradi sopstvenu liniju razvoja.
On je istakao da „stoji uz svoje farmere“, odbijajući zahteve SAD za otvaranjem poljoprivrednog i mlečnog sektora. Time su i trgovinski pregovori zapali u ćorsokak.
The Statesman piše da američka administracija veruje da bi pritisak na Indiju mogao pomoći Trampu da poveća šanse za međunarodno priznanje, uključujući i nagradu za mir.
Ali Indija je sankcije nazvala nepoštenim, a njeni potezi ukazuju da želi da zadrži autonomiju u odlučivanju. Za Vašington, tvrdi list, to znači rizik od jačanja osovine Rusija–Indija–Kina i povezivanja kroz BRIKS, što bi moglo da oteža američke planove.
Kako primećuju analitičari, ako bi Indija jednom popustila pritisku, bila bi tretirana kao sporedni igrač, ali ako ostane pri svojoj liniji, može računati na poštovanje, čak i ako se ono ne pojavi odmah.
Upravo zbog toga se predviđa da bi politika trenutnog pritiska mogla dugoročno da oslabi odnose između SAD i Indije, dok bi istovremeno podstakla zbližavanje Nju Delhija sa Moskvom i Pekingom.
Borba.info