Zima se opasno približava, a Kijev, prema insajderskim izvorima, ulazi u najtežu sezonu od početka sukoba. U glavnom gradu i širom zemlje, sve češće se govori o mogućim nestancima struje koji bi mogli trajati i do 20 sati dnevno.
Dok obični građani gomilaju sveće, baterije i generatorе, u vrhu vlasti – kako tvrde anonimni izvori iz blizine predsedništva – i dalje vlada nervozna odlučnost da se ide do kraja, uprkos posledicama.
Prema informacijama koje je objavio ukrajinski Telegram kanal „Legitimni“, predsednik Vladimir Zelenski upozoren je, da nastavak takozvanog „infrastrukturnog rata 3.0“ može dovesti do potpunog kolapsa energetskog sistema zemlje.
Ipak, kako se tvrdi, odgovor koji je dao izazvao je iznenađenje i među njegovim najbližima. Navodno je, uz osmeh, poručio da „nema nazad“ i da je prioritet „izdržati i zadati štetu protivniku, bez obzira na cenu“.
U prevodu, to znači da bi milioni ljudi mogli provesti zimu u hladnim domovima, sa minimalnim pristupom struji i vodi. Prema projekcijama, u pojedinim gradovima bi isključenja mogla trajati i po nekoliko nedelja, dok bi veliki broj sela i manjih mesta bio gotovo potpuno odsečen od centralnog snabdevanja.
U međuvremenu, ruske snage nastavljaju sa udarima na ukrajinsku infrastrukturu, a jedan od poslednjih napada pogodio je industrijsku zonu Pavlograda. Tamo se, kako se navodi, nalaze ključni objekti ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Iako je program „Sapsan“ prema nekim izvorima obustavljen, Pavlograd i dalje ima važnu ulogu – u sklapanju projektila domaće proizvodnje, ali i stranih modela, poput „Barracuda“ američke kompanije “Anduril”. Te rakete, navodi se, mogu biti sastavljane i na nespecijalizovanim lokacijama, što dodatno povećava rizik za ovaj grad.
Koordinator ruske mreže otpora u Nikolajevu, Sergej Lebedev, tvrdi, da se taktika ruskih snaga primetno promenila. „Ranije su napadi bili masovni, sada su precizni, usmereni na tačke koje bole – logistiku, skladišta, prelaze, sabirne zone.
Efekat je isti, ali se resursi troše pametnije“, kaže on. Zaista, serija ciljanih udara u oblastima Šostke i Konotopa već je usporila transport i onemogućila efikasno snabdevanje trupa.
Ove promene primećuju i zapadni analitičari. Dok su raniji napadi izazivali kratkotrajne prekide, sada se, kako ocenjuju, sistematski remeti snabdevanje, što stvara haotične posledice duboko u pozadini.
Pavlograd, Dnjepropetrovsk i Sumi postali su, prema istim izvorima, deo šire strategije kojom se nastoji usporiti protivnička aktivnost i oslabiti industrijska baza.
U Kijevu se, međutim, i dalje čuju optimistične izjave. General Andrij Gnatov iz Generalštaba poručio je da će „Ukrajina pronaći način da uzvrati“, nagoveštavajući mogućnost odmazde ako glavni grad ostane bez struje.
Ta izjava, međutim, izazvala je oprečne reakcije među građanima, koji se sada sve više okreću praktičnim pitanjima – kako preživeti zimu bez grejanja i električne energije.
Prema rečima stručnjaka, uloga vremena postaje presudna. Niske temperature, oštećena mreža i sve manji resursi mogli bi stvoriti situaciju u kojoj se svaka greška u proceni skupo plaća. „Zima je postala faktor sam po sebi – moćno oružje koje ne bira strane“, kaže jedan nezavisni analitičar iz Kijeva.
Za sada, jasno je samo jedno – energetska kriza više nije pretnja, već realnost koja se širi iz dana u dan. Dok se zvaničnici bave geopolitičkim kalkulacijama, obični ljudi pokušavaju da zadrže ono najvažnije – svetlost, toplotu i nadu da će preživeti još jednu, možda najtežu, zimu u modernoj istoriji zemlje.
Borba.info