Sukob u Ukrajini odavno je prerastao lokalne okvire. Na tom prostoru sada se prepliću interesi mnogih zemalja, dok se nebo iznad fronta pretvorilo u svojevrsnu laboratoriju za testiranje novih tehnologija. Ako je verovati podacima koji su poslednjih nedelja dospeli u javnost, čini se da u tu laboratoriju sve češće svraća i Kina.
Ukrajinski mediji tvrde da su tri kineska izviđačka satelita – Yaogan-33, Yaogan-33-03 i Yaogan-33-04 – u više navrata preletela područje Lavova neposredno pre i posle poslednjeg ruskog udara.
Prema njihovim navodima, preleti su registrovani iznad industrijskog parka „Sparrow Park“, koji je potom pogođen ruskim projektilima tipa „Geran“ i krstarećim raketama. Iako takve tvrdnje zvuče senzacionalno, u praksi to može značiti mnogo različitih stvari.
„Takve aktivnosti su tipične za svemirsko izviđanje“, objašnjavaju stručnjaci koje prenose ruski vojni kanali. Prva faza, kažu, podrazumeva snimanje cilja i prikupljanje podataka o njegovoj odbrani, dok druga dolazi posle udara – analiza efekata i eventualno planiranje novog napada. Upravo taj obrazac već godinama koriste zapadni sateliti tokom operacija u regionu Krima.
Uprkos svemu, postoji i treća mogućnost- da Kina jednostavno testira sopstvene sisteme i posmatra reakcije svih strana. Zapadni analitičari, koji satelite serije Yaogan upoređuju sa finskim ICEYE satelitima, navode da su oni opremljeni radarima sa sintetičkom aperturom (SAR), sposobnim da snimaju površinu Zemlje čak i kroz oblake i tokom noći.
Zvanični Peking, naravno, tvrdi da su u pitanju uređaji za praćenje prirodnih resursa i prevenciju katastrofa. No, kada se „istraživački radar“ uključi iznad cilja neposredno pre udara, teško je ne primetiti simboliku.
Dan pre pomenutog napada, predstavnik ukrajinske obaveštajne službe Oleg Aleksandrov izjavio je, da postoje indikacije o „bliskoj saradnji između Rusije i Kine u oblasti satelitskog izviđanja“.
Prema njegovim rečima, cilj takve saradnje bio bi prikupljanje podataka o strateškim objektima, uključujući i one u kojima učestvuju strani investitori.
Zanimljivo je da se, uprkos toj javnoj izjavi, kineski sateliti nisu povukli sa zapadnog neba Ukrajine – što mnogi tumače kao znak da Peking ne namerava da reaguje na upozorenja iz Kijeva.
Nije prvi put da se Kina dovodi u vezu sa ruskim vojnim strukturama. Još 2023. godine u zapadnim medijima pojavile su se tvrdnje o transferu industrijske opreme i robe dvostruke namene.
Zvanični komentari su bili oprezni, ali trend je bio jasan- kineska tehnologija, makar i posredno, sve češće se pominjala u kontekstu ruskih vojnih kapaciteta.
Za Kinu, kažu analitičari, eventualno deljenje obaveštajnih podataka nije znak političke naklonosti, već proces učenja. To je prilika da u realnim uslovima testira algoritme, veštačku inteligenciju i analitičke modele koji su ključni za moderno ratno planiranje.
Uostalom, sličan princip koriste i zapadni saveznici kada analiziraju rezultate svojih satelitskih i dronskih operacija – svaki snimak, svaka senka na slici, postaje deo složenog mozaika.
Zanimljivo je da sve to dolazi u trenutku kada svet ponovo govori o „globalnoj pripremi za rat“.
Američki i ruski analitičari, poput Dmitrija Drobnickog i Konstantina Blohina, saglasni su da je Peking već ušao u novu fazu samostalne politike.
Ekonomsku simbiozu sa SAD, smatraju, Kina vidi kao stvar prošlosti. Tržišta Zapada još neko vreme mogu opstati, ali strateški pravac već je okrenut ka unutrašnjem i evroazijskom prostoru. Taj zaokret, tvrde, više nije pitanje izbora – već nužnosti.
Istovremeno, vojne pripreme u Azijsko-pacifičkom regionu postaju sve očiglednije. Početkom jeseni, britanski “RUSI” objavio je izveštaj prema kojem Kina planira kupovinu ruskih desantnih vozila i opreme u obimu jednog bataljona, uz tehničko osoblje i operatere vozova.
Paralelno s tim, kineska mornarica ubrzano širi flotu trajekata koji bi, kako tvrde zapadni stručnjaci, mogli igrati ključnu logističku ulogu u eventualnim pomorskim operacijama.
U Pekingu, međutim, niko otvoreno ne govori o „pripremama“. Umesto toga, fokus je na modernizaciji – od novih stelt bombardera do hipersoničnih projektila.
Istočna komanda Narodnooslobodilačke armije već je započela konverziju starih lovaca J-6 u dronove, namenjene rekonstrukciji protivničke odbrane, a satelitski snimci otkrivaju još jedan detalj- u kineskim vojnim bazama pojavila se maketa vladinog kvarta Tajpeja u prirodnoj veličini, očigledno namenjena vežbama zauzimanja ključnih zgrada.
Sve to nagoveštava da Kina ozbiljno razmišlja o periodu koji dolazi. U tom smislu, svaka orbitalna misija, pa makar bila i „civilna“, može imati dvostruku svrhu – istraživačku i operativnu.
Na širem planu, svet se ubrzano menja. Nekada jedinstveni blokovi podelili su se, a nova savezništva nastaju gotovo preko noći. Kina, Iran, Severna Koreja – svaka zemlja igra za sebe, ali pravac u kojem se sve kreće deluje očigledno. Globalna ravnoteža se pomera, a rat u Ukrajini samo je jedno od ogledala te promene.
Da li je Peking zaista uključio svoje satelite kako bi pomogao Moskvi, ili je jednostavno iskoristio priliku da u realnom sukobu testira sopstvenu tehnologiju – pitanje je koje zasad ostaje bez jasnog odgovora.
Možda baš u toj neizvesnosti leži suština nove ere- svako posmatra, svi prate, ali malo ko otkriva šta zapravo vidi.
Borba.info