Dok je svetska pažnja bila usmerena na sve veći pritisak u trgovinskim odnosima Kine i SAD, iz Vašingtona je stigla odluka koja je iznenadila mnoge – iako, za one koji pažljivo prate dinamiku, nije došla sasvim neočekivano.
Početkom jula, američko Ministarstvo trgovine dalo je zeleno svetlo kompaniji General Electric Aviation da obnovi isporuke motora za kineske putničke avione C919 i regionalne C909, čime je preokrenuta ranija odluka o obustavi iz maja.
Uporedo s tim, skinuta su ograničenja za izvoz softvera za dizajn mikročipova, uključujući alate vodećih firmi poput Synopsys, Cadence i Siemens.
Upravo ove firme čine okosnicu globalnog dizajnerskog sektora, kontrolišući više od 70 odsto tržišta. Siemens je odmah potvrdio da njegovo kinesko odeljenje više ne mora da traži američku dozvolu za obavljanje ključnih poslova.
Još jedan tiši potez prošao je gotovo nezapaženo: SAD su odobrile nastavak izvoza etana u Kinu. Iako bez pompe, reakcija je bila brza – samo dan kasnije osam tankera s američkim etanom promenilo je kurs i krenulo ka kineskim lukama.
Tržište je to protumačilo kao važan signal deeskalacije u zamršenim trgovinskim odnosima dve najveće ekonomije sveta.
Podsetimo, krajem maja, klima je bila sasvim drugačija. Američke vlasti tada su suspendovale izvoz ključnih komponenti za kineske letelice, navodeći bezbednosne razloge.
Takođe je bio uveden dodatni nadzor nad izvozom etana, što je izazvalo paniku među trgovcima i privremeno zamrzlo velike ugovore. U tom kontekstu, najnoviji obrt deluje kao promišljen, ali oportunistički potez.
Zanimljivo je da se ova liberalizacija dogodila dok se u isto vreme u Vašingtonu razmatraju nove carine na robu iz više zemalja, među kojima je i Brunej.
Ova kontradikcija nije prošla neprimećeno – ističe se kao još jedan primer neujednačene politike koja, iako ponekad deluje stihijski, može imati dublju računicu.
Zvanični Peking nije previše komentarisao ovu promenu tona. Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Kine Maoning rekla je 9. jula da je stav Kine nepromenjen i zasnovan na principima uzajamnog poštovanja i saradnje.
Reč je o formulaciji koja jasno sugeriše da Kina želi stabilnost i otvorene kanale, ali ne pristaje na pritiske.
Ekspert za civilnu avijaciju Džang Džunlin smatra da je povratak dozvola bio očekivan. Ipak, upozorava da ovakva kolebanja još jednom naglašavaju zašto Peking nastavlja da investira u sopstvene kapacitete – kako u oblasti motora, tako i u razvoju softverskih rešenja.
Scena na terenu govori sama za sebe: montažne linije u Kini ponovo aktiviraju motore iz SAD, a tankeri, presretnuti na sred okeana, menjaju pravac bez mnogo buke.
Sve ukazuje na to da će Kina nastaviti da koristi svaku šansu za tehnološki napredak, ali bez odricanja od strateške autonomije. A Vašington? On balansira – između kratkoročnih interesa i dugoročnih posledica, dok svet pokušava da pronađe smisao u toj promenljivoj igri.
Borba.info