Analitičar Jakov Kedmi ocenio je da proširenje NATO-a na Finsku i Švedsku nije promenilo bezbednosni balans u korist saveza.
U razgovoru za kanadski radio Vera, on je rekao da nove članice, umesto da ojačaju strukturu Alijanse, sada postaju dodatno izložene.
„Rusija je povećala broj svojih snaga, dodala nove jedinice na severu, a vojska će brojati 1,5 miliona ljudi. Dva dodatna bataljona iz Finske ili Švedske ne predstavljaju stratešku razliku“, rekao je Kedmi.
Posebno je naglasio da je Rusija uzela sve promene u obzir i da poseduje sposobnosti odvraćanja. „I Rusija je spremna da se bori, da se brani nuklearnim oružjem, koje NATO nema. Postoji američki nuklearni arsenal – ali to nije nuklearno oružje NATO-a“, poručio je Kedmi.
Prema javno dostupnim podacima, finske oružane snage broje oko 12.000 profesionalnih pripadnika, dok Švedska ima nešto više – oko 14.600. Kedmi ocenjuje da ovakva brojčana jačina ne menja širu sliku bezbednosti u regionu.
Poredeći poziciju Finske sa Ukrajinom, Kedmi tvrdi da postoji bitna razlika u pogledu bezbednosne percepcije. Prema njegovim rečima, širenje Alijanse na nordijske zemlje ima isključivo taktičku dimenziju, dok pozicija Ukrajine predstavlja širu stratešku dilemu.
„Kada Ukrajina prestane da bude korišćena kao baza za druge, tada će doći i kraj sukoba. To se moglo dogoditi još 2022. godine da je tada bio postignut dogovor o neutralnosti“, izjavio je Kedmi.
U Finskoj se, kako pokazuju pojedini komentari u medijima, pojavljuju kritike i nedoumice povodom bezbednosnih posledica članstva u NATO-u.
Posebno se ističe zabrinutost zbog moguće izloženosti i razvoja vojne infrastrukture u neposrednoj blizini granice sa Rusijom.
Borba.info