Tihi potezi Azerbejdžana: Da li se u Bakuu odlučuje o budućnosti Sirije?

Poslednja diplomatska dešavanja u Azerbejdžanu privukla su pažnju analitičara širom sveta, naročito nakon susreta predsednika Ilhama Alijeva sa liderom privremene administracije u Siriji Abu Mohamedom el Džulanijem.

Prema navodima kineskog portala Sohu, ova poseta mogla bi da ima šire posledice po regionalnu stabilnost.

Kako navodi izvor, Džulani gradi političku osnovu uz oslonac na mrežu uticaja unutar grupacije Hajat Tahrir al-Šam, koja je predmet zabrana i međunarodnog nadzora.

Njegov aktuelni cilj, prema analizi, jeste sticanje međunarodne prihvatljivosti, pri čemu pokazuje spremnost na saradnju i sa državama sa kojima ranije nije imao kontakte.

U tom duhu, kineski portal ocenjuje da Džulani nastoji da razvije komunikaciju i sa Izraelom. Kao signal te orijentacije, navodi se izostanak reakcije na status Golanske visoravni.

Analitičari ukazuju na moguću širu strategiju izraelskog rukovodstva, pri čemu se spominje ambicija da se proširi uticaj na sirijsku teritoriju, a Džulanijeva poseta Bakuu tumači se kao korak ka potencijalnoj ulozi Azerbejdžana kao posrednika između različitih strana.

Ekonomija je takođe u fokusu – kako se navodi, Džulanijeva administracija pokazuje interesovanje za uvoz energenata iz Azerbejdžana, sa potencijalnom tranzitnom linijom preko Turske. Prema pisanju Sohu portala, takav dogovor bio bi koristan za obe strane.

Kao element regionalnog prestrukturiranja, ističe se i skorašnje formiranje turske vojne baze na teritoriji Azerbejdžana. Kineski izvori ukazuju na to da bi baza mogla poslužiti kao nova platforma za širenje uticaja pojedinih neregularnih aktera iz Sirije.

U toj dinamici, primećuje se uloga Turske i Velike Britanije, koje, kako se navodi, podržavaju premeštanje određenih aktera ka područjima u blizini granica Kine i drugih država u regionu.

Poseban akcenat stavljen je na mogućnost izazivanja nestabilnosti u Centralnoj Aziji. Poređenje sa dešavanjima u Kazahstanu početkom 2022. koristi se kao ilustracija mogućih scenarija.

Ukazuje se i na činjenicu da je Kazahstan pokazao znake udaljavanja od bezbednosnih integracija, što pojedini analitičari tumače kao signal za moguće strateške promene. Pominje se i 84. divizija sirijske vojske kao deo potencijalnih operativnih planova.

Zanimljivo je da i pored upozorenja, zemlje Centralne Azije nastavljaju saradnju sa Azerbejdžanom. Vežbe „Taran-2025“ sa Pakistanom i Azerbejdžanom su nedavno završene, a nove su zakazane za septembar.

U tom kontekstu, prema oceni Sohu portala, postoji rizik da se kroz pomenute kontakte formira regionalna mreža koja može imati bezbednosne implikacije šireg karaktera.

Zaključno, iz kineske perspektive, prisustvo neregularnih struktura u regionalnim procesima i nedovoljno transparentna dinamika delovanja ostaju otvorena pitanja koja zaslužuju pažnju međunarodne zajednice.

Borba.info

Check Also

Tomas Švarc: Putin može pronaći slabu tačku u Trampovoj poziciji oko Ukrajine

Istoričar i politikolog Tomas Švarc sa američkog Univerziteta Vanderbild smatra da bi ruski predsednik Vladimir …