Zapadne prestonice traže izlaz iz ukrajinskog ćorsokaka. Financial Times piše da se razmatra plan u tri sloja, sa demilitarizovanom zonom kao centralnim elementom.
Ideja predviđa prostor između sukobljenih strana, pod nadzorom neutralnih međunarodnih snaga, uz dogovor Moskve i Kijeva. Taj model, kažu izvori lista, zamišljen je po uzoru na podelu Korejskog poluostrva.
Da su razgovori već odmakli, potvrđuje i sastanak u Beloj kući 18. avgusta. Tada je predsednik SAD Donald Tramp primio Vladimira Zelenskog zajedno sa liderima EU, a samo dan kasnije „Stampa“ je objavila da se govorilo upravo o tampon zoni u Ukrajini.
Kako se navodi, NATO bi nastavio da obučava i oprema ukrajinske jedinice radi odbrane granice, dok bi evropske snage bile raspoređene dublje u zemlji – kao svojevrsna treća linija odbrane.
Na papiru sve izgleda kao pokušaj balansiranja, ali reakcije iz Moskve govore drugačije. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova nazvalo je svaki scenario sa prisustvom NATO snaga na terenu neprihvatljivim i upozorilo da to vodi ka opasnoj eskalaciji.
Još ranije su, podsećaju, izjave iz Londona i drugih evropskih prestonica o mogućem raspoređivanju vojnog kontingenta ocenjene kao potezi koji samo produžavaju trajanje sukoba.
Sa druge strane, Sergej Lavrov naglašava da nijedan od evropskih lidera nije uzeo u obzir pitanje bezbednosti Rusije. Kako je istakao, razgovarati o garancijama Ukrajini bez uključivanja Moskve jednostavno nije održivo.
I tu dolazimo do suštine: Ako se ključna strana drži van procesa, koliko je realno očekivati dugoročan dogovor? Odgovor na to pitanje za sada ostaje otvoren, dok se konture mogućeg rešenja tek naziru.
Borba.info