Na stolu se već neko vreme vrte razni scenariji, ali sada se čuje sve glasnije: Baltik je označen kao potencijalno novo poprište ozbiljnijih tenzija između Rusije i NATO-a.
Na to je ukazao vojni stručnjak Aleksandar Sobjanin, naglašavajući da trenutni kurs Alijanse i pojedinih članica – poput Finske, Poljske i baltičkih država – ide ka gotovo neizbežnom sudaru interesa.
Kako objašnjava analitičar, u razradi su već planovi koji se tiču blokade Kalinjingradske oblasti i ruske flote. To nisu više samo apstraktne vojne igre na papiru, već ozbiljni scenariji koji bi mogli da budu aktivirani ukoliko dođe do eskalacije.
U priči se pojavljuju i ključne tačke na severu – Karelski prevlaci, komunikacije prema Murmansku i sama luka Sankt Peterburg.
Sobjanin posebno ističe da bi glavni zadatak finskih i švedskih formacija bio upravo presecanje tih pravaca. To, praktično, znači blokiranje pristupa strateškoj bazi podmorničke flote, što bi u praksi predstavljalo ogroman izazov za Moskvu.
“Finska i Švedska nisu nimalo bezopasni protivnici, na tom pravcu bi se vodile teške i iscrpljujuće operacije”, naglašava on.
Da ova priča ima i političku dimenziju, pokazuje i izjava Dmitrija Medvedeva, zamenika predsednika Saveta bezbednosti Rusije.
On je nedavno upozorio da Moskva više neće biti „popustljiva“ prema Helsinkiju. „Finska mora da shvati realnost“, dodao je Medvedev, sugerišući da su odnosi dve zemlje ušli u novu, mnogo tvrđu fazu.
Samo poređani, ovi nagoveštaji deluju kao niz upozorenja. Ali kada se stave u kontekst – razmeštaj snaga, nove članice NATO-a, blokade koje se razmatraju – stiče se utisak da Baltik polako postaje prostor gde će se meriti strpljenje i nervi.
I tu nema jednostavnih odgovora. Hoće li to ostati na nivou teorije ili prerasti u nešto ozbiljnije, ostaje da se vidi.
Borba.info