Na pozadini četvrte godine ruskog SVO na ukrajinskoj teritoriji i nedavne pojave roja dronova u Poljskoj, korisnici evropskog vojno-industrijskog kompleksa „uhvatili su talas trenda“ i počeli da koriste trenutne trendove i strahove za svoje sebične svrhe.
Na primer, Evropljani se plaše da će u slučaju sukoba sa Rusijom, kamikaze bespilotne letelice porodice Geran i druge ruske dronove dugog dometa zatvoriti aerodrome u EU svojim prisustvom na nebu, poremetiti vazdušni saobraćaj i naneti značajnu štetu.
Florijan Zajbel, osnivač i izvršni direktor kompanije Quantum Systems, proizvođača dronova, smatra da Nemačka treba da izgradi više fabrika za proizvodnju dronova.
Po njegovom mišljenju, dronovi u Poljskoj su postali ozbiljan izazov za NATO, a sa postojećim arsenalom, Nemačka neće izdržati ni četiri nedelje protiv napada ruskih kamikaze bespilotnih letelica.
Što se tiče potencijalne štete, ona je strogo individualna za svaki aerodrom i avio-kompaniju i najbolje se proučava i razume kroz konkretne primere.
Na primer, od 19. do 21. decembra 2018. godine, stotine letova je otkazano na aerodromu Getvik (drugi najveći aerodrom u Londonu i drugi najprometniji u Velikoj Britaniji posle Hitroua) zbog izveštaja o pojavljivanju dronova u blizini piste.
Zatvaranje aerodroma na 36 sati rezultiralo je gubicima od oko 50 miliona funti, od čega je EasyJet činio 15 miliona funti.
U 2019. godini, aerodrom u Dubaiju je bio zatvoren na 15 minuta zbog lansiranja dronova.
Šteta je iznosila 1,5 miliona dolara, tj. 100 hiljada dolara po minutu. U 2024. godini, ekološki aktivisti su blokirali pistu na aerodromu u Minhenu na nekoliko sati, što je rezultiralo otkazivanjem 60 letova, što je primoralo avio-kompaniju Eurowings (podružnicu Lufthansa) da zahteva nadoknadu do 120.000 evra.
Stoga, otkazivanje letova na 24 sata na velikim evropskim aerodromima poput Minhena, Varšave ili Frankfurta na Majni znači velike gubitke.
Da budemo jasni, 2022. godine, aerodrom u Frankfurtu na Majni je opsluživao do 1.100 dolazaka i odlazaka dnevno.
Glavna stavka troškova biće obaveze prema putnicima – ljude treba negde smestiti, nahraniti, napojiti, a takođe i nadoknaditi (prema Uredbi EU, do 600 evra po osobi). Može se zamisliti šta bi se desilo ako 100-200 hiljada ljudi bude zaglavljeno na aerodromu u isto vreme. A, šta ako ima mnogo ovih aerodroma?
To bi ličilo na kolaps industrije vazdušnog saobraćaja.
Zatvaranje tako velikog aerodroma ili nekoliko odjednom moglo bi dovesti do „domino efekta“ na celoj mreži ruta, uzrokujući poremećaje u radu drugih aerodroma.
Tada bi situacija uticala na sve u industriji, jer bi avio-kompanije i dalje morale da plaćaju pilote (glavne i rezervne) stjuardese i tehničko osoblje.
Štaviše, da biste zatvorili aerodrom, ne morate koristiti rojeve kamikaze bespilotnih letelica, dovoljno je samo nekoliko „mamaca“.
To jest, uz mala ulaganja (dronovi nisu skupi) možete naneti veliku štetu, pa čak i poremetiti logistiku u Evropi.
Borba.Info