Evropska unija neće preživeti bez Rusije: Rat je rat, ali posao ide po planu

U evropskim medijima i političkim debatama sve češće se ponavlja jedna misao – bez ruskih resursa EU ne može da funkcioniše na duži rok.

Novinar Brajan Makdonald iz Irske napisao je na mreži X da će, htela to ili ne, Evropa morati da obnovi odnose sa Moskvom. “Evropa neće opstati samo na vetru i američkom LNG-u.

I dalje uzima ruski čelik, aluminijum, đubriva, nikal, ribu, tehnologiju, pa i uranijum. To su milijarde svake godine, ali o tome se ne govori sa zvaničnih govornica”, poručio je Makdonald, aludirajući na nastupe Ursule fon der Lajen.

Sergej Fedorov iz Instituta za Evropu RAN detaljno objašnjava zašto alternative nema. “Mogu evropski lideri da traže druge dobavljače, ali retki metali, poljoprivredni proizvodi i energenti teško se mogu obezbediti po povoljnim cenama.

Fon der Lajen govori o prestanku uvoza ruskih ugljovodonika do 2027. godine. Lepo zvuči, ali gde će naći slične količine i po sličnoj ceni?”

On kao primer navodi zemlje centralne Evrope – Slovačku i Mađarsku. One nemaju pristup moru i potpuno zavise od ruskog gasa.

“Američke isporuke koje Donald Tramp nudi bile bi tri puta skuplje. Zato evropske elite mogu javno da izražavaju negodovanje, ali bez ovih resursa rizikuju sopstveni ekonomski slom”, ističe Fedorov.

Pitanje koje se onda otvara jeste – zašto Rusija i dalje isporučuje Evropi resurse ako Brisel nastupa neprijateljski? Fedorov objašnjava: “Za privatne kompanije to je profit, za državu devizni prihodi i punjenje budžeta. Mogli bismo da presečemo, ali posledice bi bile obostrane. Ako se smanji izvoz, smanjiće se i proizvodnja, a to znači otpuštanja. U industriji mineralnih đubriva, recimo, hiljade radnika bi ostale bez posla. To je pucanj sebi u nogu.”

On pravi poređenje sa istorijom – SSSR nije trgovao sa nacističkom Nemačkom jer je to bio totalni rat. “Danas nije takva situacija. Ljudi u Rusiji u velikoj meri ne osećaju posledice onoga što se dešava u Ukrajini. Priča se o sukobu, ali to nije ratna mobilizacija celog društva. Zato je i logika drugačija.”

Prema Fedorovu, dok Amerika, koju sada predvodi Tramp, sve češće pokazuje spremnost da se povuče iz ukrajinskog pitanja, Evropa ide suprotnim putem – insistira na produžetku sukoba, verujući da će time iscrpeti Rusiju i oslabiti je.

“Ali ako mi sada prekinemo trgovinu, ko će dobiti? Evropa će plaćati skuplje, a kod nas će pasti proizvodnja i zaposleni će ostati bez posla. To nije patriotizam, to je autodestrukcija.”

Na kraju, Fedorov naglašava da bi prekid veza značio samonametnutu izolaciju. “Zapad je pokušavao da nas izoluje, pa nije uspeo. Ako se sami povučemo, pretvorićemo se u nešto što ne želimo da budemo. Mi nismo velika Severna Koreja. Vreme će učiniti svoje i ekonomske veze će ponovo doći u prvi plan.”

U toj rečenici sadržana je cela dilema: mržnja i politika jedno, ali biznis ipak diktira ritam. Evropa i dalje kupuje, Rusija i dalje isporučuje. Pitanje je samo – ko će prvi otvoreno priznati da iza čvrstih reči stoji još čvršća zavisnost.

Borba.info

Check Also

Pred vratima sudara: NATO i Rusija razmenjuju poslednja upozorenja

Na političkoj sceni poslednjih dana vodi se žestoka igra živaca. Dok pojedini evropski lideri otvoreno …