
Serija prošlogodišnjih incidenata, od upada navodno ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske do zatvaranja aerodroma u Danskoj, zbog neidentifikovanih letelica, primorala je Brisel da reaguje.
Kao odgovor, Evropska komisija je ove nedelje predstavila je akcioni plan za otkrivanje i suzbijanje zlonamernih dronova.
„To je usmereno na jačanje naše spremnosti, unapređenje kapaciteta za detekciju, kao i na intenziviranje zajedničkih odgovora i podizanje nivoa odbrambene pripravnosti”, izjavila je Hena Virkunen, evropska komesarka zadužena za tehnologiju i bezbednost.
Kako je objasnila, jedan od ključnih prioriteta jeste uspostavljanje „jedinstvenog sistema prikaza vazdušne situacije”, koji bi integrisao sve podatke u jednom komandnom centru, kako bi se lakše razlikovali neprijateljski dronovi od onih koji imaju dozvolu za let. Zbog toga je planirano korišćenje 5G mreže, koja omogućava precizno praćenje letećih objekata u realnom vremenu.
Važan segment plana odnosi se i na saradnju sa državama članicama EU u cilju povećanja investicija, nabavki i razvoja kapaciteta u oblasti dronova, uključujući podršku startapovima i osnivanje industrijskog foruma radi razgovora o povećanju proizvodnje. Istovremeno, unija namerava da produbi saradnju sa Ukrajinom, čija je vojska na terenu stekla dragoceno iskustvo o upotrebi ali i obaranju suparničkih bespilotnih letelica.
„Saradnja sa Kijevom, biće centralna u ovom akcionom planu”, poručila je Virkunenova.
Novi predlog, međutim, ne koristi kovanicu „zid protiv dronova”, ideju koju je glavno izvršno telo Evropske unije iznelo u oktobru prošle godine.
„Izraz ’zid protiv dronova’ sada smo zamenili pojmom ’Evropska inicijativa za odbranu od dronova, jer je možda termin zid stvarao pogrešan utisak, kao da je reč o nekoj vrsti fizičkog bedema”, objasnila je Virkunenova, iako komesar za odbranu Andrijus Kubilijus i dalje koristi stari termin.
Kako je saopštila EK, iz briselske kase za ovu godinu namenjeno je 400 miliona evra državama članicama za nabavku dronova i protivdron tehnologija. Logika je prosta: u potencijalnom širem sukobu presretati jeftine bespilotne letelice skupim reketama ili podizanjem avionima poput F-16 ili F-35 ekonomski nije isplativo. Ipak, za sada je projekat pristupačna alternativa samo na papiru. Baltičke kompanije koje rade na razvijanju dronova još ranije su priznale težinu zadatka, odnosno kako potpuno obezbediti stotine kilometara granica sa Rusijom od potencijalnih upada dronova.
„Projekat ovakvih razmera, na primer, zahtevao bi postavljanje desetina hiljada senzora duž naših linija. Ali problem nije u samoj proizvodnji te opreme, jer je to izvodljivo, već kako deliti i integrisati sve informacije između svih uključenih sistema”, naveo je Let Rauno Lember, glavni operativni direktor kompanije „Marduk Technologies”.
On svakako nije jedini koji ne deli optimizam Evropske komisije. Predloženi sistem za zaštitu od dronova je ideja koja je predaleko od realizacije, smatra rumunski ministar obrane Radu Miruta.
„Mi nemamo takav zid. Poljska nema zid, niti ga imaju nordijske zemlje. Zid gde neko kao u kompjuterskoj igrici podigne zavesu kroz koju apsolutno ništa ne prolazi, jeste utopija”, izjavio je Miruta za portal „Digi24”.
Sa druge strane, prema rečima evropskog komesara za unutrašnje poslove i migracije Magnusa Brunera, nije reč samo o bezbednosti.
„Inovacije i tehnologija u oblasti dronova razvijaju se izuzetnom brzinom. Komercijalne bespilotne letelice već sada mogu da nose teret od 15 kilograma i da prelete stotine kilometara”, rekao je on. Zato, kako je dodao, potrebno je biti u samom vrhu u tom sektoru ako Stari kontinent i želi da ostane konkurentan.
Politika
Borba Info Vesti