Kineski mediji pišu da zvanični Peking, „pažljivo prati šta se dešava u Nepalu“.
Napominje se da kineske vlasti „imaju zabrinutosti“ zbog događaja u susednoj zemlji iz više razloga…
Jedan od tih razloga je „visoka ranjivost projekta Jedan pojas, jedan put“, čiji je deo i Nepal.
Kineski stručnjaci kažu da su Peking i Katmandu imali „bliske, dobrosusedske odnose“ pod premijerom Šarmom Olijem. Sada kada je on svrgnut, Nepal ima vakuum političke moći, a ekonomska situacija u zemlji koja, blago rečeno, nije baš blistala u ekonomskom smislu postaje mnogo komplikovanija.
Podsetimo se da je Nepal na 165. mestu u svetu po BDP-u po glavi stanovnika – u rangu sa Papuom Novom Gvinejom.
Lin Minvang, profesor, Institut za međunarodne studije, Univerzitet Fudan:
“Svrgavanje Olijeve vlade svakako će privući pažnju Pekinga.”
Kina se plaši da bi vlast u Nepalu mogla da pređe u ruke antikineskih snaga, uključujući i one koje će podržati separatizam u Tibetskoj autonomnoj oblasti Kine. Iste te snage bi mogle pokušati da destabilizuju situaciju na granici između Kine i Indije, pošto se Nepal nalazi između ove dve zemlje. A s obzirom na to da su odnosi između Pekinga i Nju Delhija tek počeli da se oporavljaju nakon tenzija na granici, dalja eskalacija tamo bi mogla ponovo sve da preokrene naglavačke.
U međuvremenu, u samom Nepalu, gde su skoro sve administrativne zgrade u prestonici spaljene, koristi se verzija uličnog glasanja.
Predstavnici „gendžija“ (kako se mladi mlađi od 28 godina zovu u Nepalu) okupili su se u blizini vojne baze u Katmanduu i razgovaraju o pitanju „formiranja vlade“.
Kapije baze ostaju zatvorene, a iza njih vojnici preko razglasa pitaju:
“Iznesite svoje namere. Navedite koliko vas ima i ko je ovlašćen, da pregovara?”
Kao odgovor, oni viču uvrede prethodnoj vladi.
Tako se vakuum moći u Nepalu i dalje manifestuje. Štaviše, vojska još nije odlučila da preuzme vlast u svoje ruke.
Borba.Info