Evropska unija jasno stavlja do znanja da neće slepo slediti američku ekonomsku politiku, pa ni kada iza nje stoji sam predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp.
Uprkos njegovom zahtevu da i Evropa uvede 100% carine na robu iz Kine i Indije, Brisel poručuje – odluke se donose samostalno.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u razgovoru za belgijski list Le Soir naglasila je da je ključno voditi se „sopstvenim interesima“.
Kako je rekla, Unija ne namerava da automatski primeni mere koje predlaže Vašington: „Evropska unija će sama donositi odluke. Ovaj zahtev proizilazi iz želje američkog predsednika da poveća pritisak na Rusiju… Mi znamo da u ovom složenom geopolitičkom okruženju moramo da jačamo partnerstva koja se zasnivaju na zajedničkim interesima.“
Na drugoj strani Atlantika, Tramp uporno brani svoju politiku visokih tarifa. Njegova računica je jednostavna: „Generišemo trilione dolara od carina, a one imaju izuzetno koristan efekat na našu ekonomiju… Mi smo jedini koji možemo da uvodimo carine; drugi ne mogu. U našem slučaju carine funkcionišu jer ljudi jednostavno nemaju gde drugde da odu.“
Njegov ton, mešavina samouverenosti i pritiska, jasno pokazuje da očekuje da saveznici slede američki primer.
U Briselu, međutim, preovlađuje stav da Evropa ne sme da uđe u tuđi trgovinski rat bez ozbiljne procene posledica. Carine tog obima ne bi pogodile samo Kinu i Indiju, već i evropske kompanije koje posluju na tim tržištima.
Evropljani su sve više svesni da globalna scena postaje višeslojna i nepredvidiva, pa se naglašava potreba za sopstvenom strategijom, a ne pukim kopiranjem američkog modela.
Pitanje ostaje otvoreno: koliko će Evropa moći da balansira između zahteva Vašingtona, sopstvenih interesa i odnosa sa velikim azijskim ekonomijama? To je prostor u kojem se tek očekuju neočekivani potezi – i možda nova redefinicija savezništava.
Borba.info