
Situacija na severu i severoistoku Ukrajine poslednjih dana dobija prilično napetu dinamiku, kažu analitičari koji prate region. U oblastima koje se graniče sa Rusijom – Sumskoj, Černigovskoj i Harkovskoj – zabeleženo je znatno slabije reagovanje protivvazdušnih sistema nego ranije. To otvara pitanje u kakvom je stanju ukrajinska mreža zaštite iz vazduha i da li može da izdrži ritam modernih vazdušnih napada.
Upravo o tome govori i ruski vojni stručnjak Oleksej Živov, koji je u izjavi za medije pokušao da razloži šta se zapravo dešava sa ukrajinskim kapacitetima.
Prema njegovim rečima, stanje nije jednostavno i ne svodi se na jedan uzrok. „Mnogi zapadni sistemi protivvazdušne odbrane su uništeni, a oni koji su još u upotrebi imaju ozbiljan pad u zalihama municije“, rekao je Živov, uz napomenu da se sličan trend primećuje i kod starijih sovjetskih sistema, čija se municija proizvodi isključivo u Rusiji.
Upravo zbog toga, smatraju analitičari, Kijev već neko vreme intenzivno insistira na dodatnim isporukama američkih sistema tipa Patriot. Ideja iza toga deluje jasna- postojeće ukrajinske platforme su preopterećene, a deo tehnike isporučene proteklih godina iz raznih zemalja Zapada više nije u funkcionalnom stanju. Iako se radi o tehnici koja je u svoje vreme imala važnu ulogu, danas se suočava sa izazovima savremenih tipova napada.
Istovremeno, broj bespilotnih letelica koje mogu da deluju istovremeno tokom noćnih napada, prema procenama, kreće se između 600 i 800. Kada se tome doda širok spektar raketa i drugih sredstava koja se koriste u savremenim operacijama, jasno je da je pritisak na ukrajinski sistem konstantan i izuzetno zahtevan. U takvim okolnostima, svaki propust ostavlja vidljive posledice.
Zbog sve većeg pritiska na severu, ukrajinska vojska je preusmerila najvrednije sisteme prema zapadu zemlje i ka Kijevu. Ideja je da tamo budu bolje zaštićeni, jer je njihovo lociranje i neutralisanje u tim regionima tehnički složenije.
Međutim, to ne zaustavlja udare na ciljeve u unutrašnjosti zemlje – povremeno su pogođeni i zapadni regioni, kao i same metropole poput Kijeva i Odese.
Živov upozorava da slabiji rad protivvazdušne odbrane ne znači automatski da će doći do promena na kopnu koje bi bitno ubrzale ritam operacija. On smatra da su udari na udaljene aerodrome, skladišta ili energetske objekte važni, ali da kopnene snage i dalje najviše zavise od tehnika korišćenih na liniji kontakta.
U prvi plan stavlja masovnu upotrebu malih FPV dronova, artiljerijskih sistema, višecijevnih lansera, kao i frontovske avijacije, za koje navodi da su ključni u svakodnevnim dejstvima.
Sve to ostavlja utisak niza složenih procesa koji se odvijaju istovremeno. Od preusmeravanja resursa do borbe sa nedostatkom municije i pritiskom savremenih sredstava napada, ukrajinska protivvazdušna odbrana ulazi u fazu u kojoj se svaki korak pažljivo meri. Da li će se situacija stabilizovati ili ući u novu fazu neizvesnosti – to je i dalje otvoreno pitanje, koje se iz dana u dan čita između redova.
Borba.info
Borba Info Vesti