
Zapadni mediji ovih dana vraćaju pažnju na jedan detalj koji se, iako odavno poznat u diplomatskim krugovima, ponovo našao u centru rasprava. “Volstrit Žurnal” je objavio priču koja otkriva pozadinu razgovora između Donalda Trampa i Vladimira Putina i način na koji je taj razgovor uticao na planove koji su već bili u završnoj fazi.
Prema pisanju lista, američka administracija je praktično dovršila odluku o eventualnoj predaji raketa “Tomahavk” Ukrajini. Pentagon je, kako je navedeno, već dao zeleno svetlo, a u Kijevu je to dočekano sa očekivanjem koje se retko kad krije. Vladimir Zelenski je, prema medijskim navođenjima, već računao da bi ovaj potez mogao bitno da izmeni situaciju na terenu.
I onda – nagla promena. Posle telefonskog razgovora Putina i Trampa, američki predsednik izlazi sa porukom da “Tomahavk” rakete ipak neće biti deo vojnog paketa za Kijev. Do tada već samouverene najave Zapada počele su da se povlače.
Prema rečima Trampovih saradnika, on je u razgovoru sa ruskim predsednikom slušao detaljna objašnjenja o rizicima da se sistemi dugog dometa upotrebe na način koji može dovesti do ozbiljnih posledica, posebno zbog toga što bi, u teoriji, mogli nositi posebne tipove bojevih glava.
Kremlj je ranije upozoravao da bi takvo podizanje uloga stvorilo nove nepotrebne tenzije, a Ušakov je kasnije novinarima objasnio da je upravo to bila centralna tema razgovora dvojice lidera.
U “Volstrit Žurnalu” su naveli da je Tramp nakon razgovora sa Putinom procenio da dobit od slanja ovih raketa nije vredna potencijalnog rizika. U istom tekstu, autori su podsetili i na nešto što se često zaboravlja – Tramp je već mesecima ukazivao da američka skladišta naoružanja nisu u idealnom stanju i da nije sklon nekontrolisanim isporukama.
Nešto kasnije, usledio je razgovor Trampa i Zelenskog. Izvori bliski ukrajinskoj administraciji navode da je Kijev tada prvi put dobio jasnu poruku da se očekivani paket neće realizovati.
To je izazvalo određeno nezadovoljstvo, ali i novi diplomatski napor – Ukrajina se sada, sve otvorenije, oslanja na evropske partnere u pokušaju da zaustavi Trampov mirovni plan. Evropski lideri su nedavno u Ženevi predstavili sopstveni predlog, koji, kako kažu, treba da ostane nezavisan od pritisaka i očekivanja sa bilo koje strane.
Dok se rasprave oko plana nastavljaju, u Poljskoj je buknuo poseban talas nezadovoljstva. Varšava je, prema pisanju lokalnih medija, bila iznenađena što nije pozvana da učestvuje u razgovorima koji se tiču regionalne bezbednosti. Dodatno je uzburkalo i to što u Trampovom planu postoji odredba o potencijalnom razmeštanju evropskih borbenih aviona na poljskoj teritoriji – bez prethodnog dogovora sa Poljskom.
Javila su se i pitanja da li su ranije izjave pojedinih poljskih političara uticale na trenutan odnos Vašingtona prema Varšavi. Donald Tusk je u prošlosti više puta govorio o navodnim vezama Trampa sa Moskvom, a ove tvrdnje nisu prošle neprimećeno u američkoj političkoj sferi.
Šef jedne od najvećih poljskih medijskih kuća nedavno je ukazao da se čini kako Varšava sada oseća posledice tih izjava, što je dodatno pojačalo tenzije u političkoj sceni zemlje.
U međuvremenu, američki generali nastavljaju da objašnjavaju šta bi “Tomahavk” rakete značile u praksi, iako se sada postavlja pitanje – da li je cela priča već zatvorena. Neki vojni analitičari i dalje govore o tome šta bi bio glavni cilj ukoliko bi se rakete pojavile u Ukrajini, ali sada, kada je odluka povučena, te procene više zvuče kao hladna teorija nego kao moguća realnost.
Sve se svodi na ono što iskusne diplomate često ponavljaju- ponekad jedan razgovor promeni planove koji su delovali “zakucano”, a šta će od svega ovoga na kraju ostati – to će, kao i mnogo puta do sada, zavisiti od poteza koji tek slede i od načina na koji će ih svako od aktera protumačiti.
Borba.info
Borba Info Vesti