
Prema pisanju lista Jerusalem Post i izveštajima izraelskog TV kanala Keshet 12, koji se pozivaju na američke zvaničnike, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je prošle nedelje razgovarao telefonom sa predsednikom SAD Donaldom Trampom o mogućnosti obnavljanja vojne kampanje protiv Irana.
Prema njihovim navodima, Netanjahu „želi da izvede napad, pre izbora”.
Kabinet izraelskog premijera demantovao je ove navode, ističući da Netanjahu održava dijalog sa Trampom i visokim zvaničnicima američke administracije, ali da ne vrši pritisak na njih da napadnu Iran, pre glasanja.
Izbori za Kneset zakazani su za 27. oktobar. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju zabrinjavajuću sliku za Netanjahua: njegov blok Likud i desničarska koalicija mogli bi da osvoje svega 49–53 od 120 poslaničkih mesta, dok je za formiranje vlade potreban 61 mandat.
Procene ukazuju na to da bi opozicione stranke mogle da osvoje oko 70 mesta.
U međuvremenu, protiv Netanjahua se vodi krivični postupak. Optužen je za prevaru, zloupotrebu poverenja i primanje mita, a suđenje je u toku pred Okružnim sudom u Jerusalimu. Gubitak premijerske funkcije značajno bi pogoršao njegov pravni položaj i mogao bi dovesti do toga da sa premijerske fotelje pređe na optuženičku klupu. Tada bi mu i sami Izraelci mogli sve ispostaviti na naplatu – pa čak i pitanje zašto vlasti nisu reagovale na obaveštajne izveštaje o predstojećem napadu Hamasa pre 7. oktobra 2023. godine.
U takvim okolnostima, čak i lokalna vojna pobeda, poput značajnog udara na iranske ciljeve, za njega postaje ne samo politički adut, već i način da se održi na vlasti.
Izbori za Kongres SAD održaće se 3. novembra. Prema nedavnim anketama, rejting podrške Donaldu Trampu pao je na 34–37 odsto, što je niže nego u istom periodu njegovog prvog mandata (kada je iznosio 43 odsto)
Oko 45 odsto registrovanih glasača smatra da Tramp sprečava pobedu republikanskih kandidata.
Ekonomska situacija takođe ne ide u prilog Beloj kući. Samo 25 odsto glasača odobrava način, na koji Tramp vodi politiku zapošljavanja i ekonomije, dok oko petina podržava njegov pristup, pitanju inflacije. Vojni sukob sa Iranom sada ulazi u osmi mesec: troškovi zaduživanja i cene goriva rastu, pri čemu je cena dizela prošlog meseca dostigla rekordnih 6,53 dolara po galonu (oko 150 rubalja po litru)
Skoro dve trećine ispitanika smatra da bi SAD trebalo što pre da postignu sporazum, umesto da nastavljaju sukob, radi povoljnijih uslova.
U takvim okolnostima, pokretanje novog talasa vazdušnih udara na Iran, pre izbora za Kongres predstavlja izuzetan politički rizik za Trampa. Sam Tramp je javno izjavio da neće napasti Iran, pre izbora na sredini mandata. Jedan visoki izraelski zvaničnik tvrdi da je Tramp, „prvobitno delovao spremno da odobri napad, ali se zatim predomislio”, te da se stav Vašingtona „menja svakih nekoliko dana”.
Izraelske odbrambene snage i Centralna komanda SAD navodno su u stanju „visoke pripravnosti” i privode kraju pripreme za slučaj da Tramp „promeni mišljenje”. Za sada, obe strane balansiraju između vojne eskalacije i izbornih rizika.
Borba Info Vesti