Naučnici otkrili zabrinjavajuću vezu: Šta se događa sa srcem dok spavamo

Navika koju milioni ljudi svakodnevno zanemaruju mogla bi imati mnogo ozbiljnije posledice po zdravlje srca nego što se ranije pretpostavljalo, pokazuju najnovija naučna istraživanja.

Spavanje se uglavnom posmatra kao vreme tokom kojeg se organizam odmara i obnavlja energiju. Međutim, srce i krvni sudovi tokom noći prolaze kroz složene fiziološke promene, a poremećaji prirodnog ritma spavanja mogu biti povezani sa povećanim rizikom od ozbiljnih oboljenja.

Naučnici su godinama proučavali posledice nedovoljnog sna, ali su istraživanja objavljena u novembru 2026. otvorila još jedno važno pitanje. Pokazalo se da nije presudno samo koliko sati čovek spava, već i da li svakodnevno odlazi na spavanje i budi se približno u isto vreme.

Jedno od najznačajnijih istraživanja, predstavljeno na naučnom skupu Američkog udruženja za srce početkom novembra, obuhvatilo je 10.362 odrasle osobe i podatke prikupljene tokom više od milion noći.

Istraživači su koristili podatke uređaja za praćenje fizičke aktivnosti i spavanja, analizirajući trajanje sna, vreme odlaska u krevet, buđenje i promene između pojedinačnih noći. Učesnici su praćeni tokom perioda čija je medijana iznosila 3,7 godina.

Rezultati su pokazali zabrinjavajuću povezanost. Osobe čije se vreme uspavljivanja i buđenja značajnije menjalo iz noći u noć imale su od 20 do 23 odsto veći relativni rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, uključujući srčani i moždani udar i srčanu slabost.

Još upečatljiviji podatak odnosio se na razlike u ukupnom trajanju spavanja. Svako povećanje promenljivosti dužine sna za 29 minuta bilo je povezano sa 24 odsto većim rizikom od posmatranih kardiovaskularnih komplikacija.

U istoj analizi zabeležena je povezanost sa 29 odsto većim rizikom od oboljenja srčanog mišića i 20 odsto većim rizikom od srčane slabosti. Reč je o relativnim razlikama između posmatranih grupa, a ne o verovatnoći da će određena osoba razviti bolest.

Posebnu pažnju izazvali su nalazi o strukturi spavanja. Veći broj potpunih ciklusa sna bio je povezan sa 28 odsto manjim rizikom od atrijalnih aritmija, odnosno poremećaja srčanog ritma koji nastaju u pretkomorama.

Istovremeno, neuobičajeno dug ciklus spavanja bio je povezan sa 55 odsto većim rizikom od srčanog ili moždanog udara. Ovi rezultati ukazuju da bi način na koji se tokom noći smenjuju različite faze sna mogao predstavljati dodatni pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja.

Zašto bi promene rasporeda spavanja mogle toliko da utiču na srce?

Jedno od mogućih objašnjenja nalazi se u cirkadijalnom ritmu, unutrašnjem biološkom satu koji reguliše brojne funkcije organizma. Njegov rad povezan je sa lučenjem hormona, telesnom temperaturom, metabolizmom, krvnim pritiskom i aktivnošću autonomnog nervnog sistema.

Tokom normalnog noćnog odmora krvni pritisak kod mnogih ljudi opada, a srčana frekvencija se usporava. Međutim, poremećen raspored spavanja može narušiti usklađenost ovih procesa sa prirodnim ciklusom dana i noći.

Ranija istraživanja pokazala su da poremećaji cirkadijalnog ritma mogu biti praćeni povećanjem krvnog pritiska, promenama u regulaciji šećera u krvi i pojačanom upalnom aktivnošću organizma. Svi ovi procesi imaju značajnu ulogu u nastanku kardiovaskularnih oboljenja.

Američki neuronaučnik i istraživač sa Harvardske medicinske škole i Bostonske dečje bolnice Ngujen Min Tuan Vijet, koji je predvodio istraživanje, ukazao je na to da se nepravilan ritam spavanja često javlja kod ljudi koji rade u smenama, ali i kod onih koji vikendom značajno menjaju svoje uobičajene navike.

Čovek koji radnim danima odlazi u krevet u 22 časa, a vikendom ostaje budan do dva sata posle ponoći, izlaže svoj organizam promenama vremenskog rasporeda spavanja. Istraživači smatraju da upravo takve oscilacije zaslužuju veću pažnju prilikom procene zdravlja srca.

Dodatnu potvrdu značaja sna donelo je istraživanje objavljeno 4. novembra 2026. u naučnom časopisu Scientific Reports. U njemu je utvrđena povezanost između trajanja spavanja i procenjenog desetogodišnjeg rizika od kardiovaskularnih bolesti i srčane slabosti.

Naučnici su ustanovili da odnos između trajanja sna i procenjenog rizika nije jednostavan. U poređenju sa osobama koje su spavale između sedam i osam sati, nepovoljniji pokazatelji pojavljivali su se i kod kraćeg i kod dužeg trajanja spavanja.

Istraživanje je uključivalo i eksperimentalni model na miševima, u kojem su proučavane posledice poremećenog sna na aterosklerotske promene. Time je dodatno ispitivana moguća biološka povezanost između nedovoljnog odmora i oštećenja krvnih sudova.

Ipak, naučnici upozoravaju na važnu razliku između statističke povezanosti i dokazanog uzroka bolesti. Činjenica da osobe sa nepravilnim spavanjem češće razvijaju određene zdravstvene probleme ne dokazuje da su upravo poremećaji sna neposredno izazvali ta oboljenja.

Na kvalitet i trajanje spavanja mogu uticati stres, postojeće bolesti, radne obaveze, lekovi i drugi faktori koji istovremeno utiču i na kardiovaskularno zdravlje.

Stručnjak za ishranu i istraživanje sna sa Univerziteta Kolumbija Mari-Pjer Sent-Onž upozorila je da još nema dovoljno dokaza za zaključak da pravilnost spavanja samostalno i uzročno utiče na nastanak srčanih bolesti. Potrebna su dodatna istraživanja koja bi razdvojila uticaj trajanja sna od uticaja njegovog rasporeda.

Važno je i to što su podaci o pojedinim fazama spavanja prikupljani pomoću uređaja koje su učesnici nosili kod kuće, a ne standardnim laboratorijskim metodama praćenja moždane aktivnosti. Zato pojedine nalaze, posebno one koji se odnose na cikluse sna, treba dodatno proveriti.

Uprkos tim ograničenjima, rezultati otvaraju mogućnost da se prilikom budućih zdravstvenih pregleda veća pažnja posveti ne samo broju sati provedenih u krevetu već i pravilnosti dnevnog ritma.

Održavanje približno istog vremena odlaska na spavanje i buđenja, uključujući vikende, predstavlja jednostavnu naviku koja može pomoći stabilizaciji ritma spavanja. Za većinu odraslih preporučuje se približno sedam do devet sati sna, uz individualne razlike.

Posebnu pažnju zahtevaju dugotrajna nesanica, često buđenje, izražena dnevna pospanost i prekidi disanja tokom spavanja, jer mogu ukazivati na poremećaje koji zahtevaju medicinsku procenu.

Najnovija istraživanja tako proširuju dosadašnje razumevanje odnosa između sna i kardiovaskularnog zdravlja. Pored tradicionalnih faktora rizika, kao što su povišen krvni pritisak, holesterol, dijabetes i pušenje, naučnici sve detaljnije proučavaju svakodnevne navike spavanja kao moguće pokazatelje budućih zdravstvenih problema.

Check Also

Ovo jedemo gotovo svakog dana, a krvni sudovi stradaju: Lekar otkrio tri najveće opasnosti

Tri opasnosti kriju se u svakodnevnim namirnicama koje mnogi smatraju bezazlenim, a njihove posledice po …