Švajcarska ministarka finansija Karin Keler-Suter — Francuski dug ugrožava stabilnost evra

Švajcarska ministarka finansija Karin Keler-Suter upozorila je da bi rast državnih dugova u Evropi mogao prerasti u novu krizu evra, posebno ako Francuska ne uspe da stavi pod kontrolu svoj budžetski deficit i troškove zaduživanja.

Ovo upozorenje, koje dolazi iz zemlje poznate po svojoj fiskalnoj disciplini, stiže u trenutku kada evropske države gomilaju obaveze u oblastima odbrane, energetike i socijalnih programa, dok privredni rast ostaje slab.

Tokom godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke u Bangkoku, Keler-Suter je za švajcarski javni servis SRF izjavila da bi prekomerni dugovi velikih ekonomija mogli izazvati širu dužničku krizu. Posebno je izdvojila Sjedinjene Države i Francusku, napominjući da bi teškoće sa kojima se suočava Pariz, mogle ugroziti stabilnost zajedničke evropske valute.

Prema podacima MMF-a, javni dug Francuske bi ove godine mogao dostići 118,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) dok se budžetski deficit procenjuje na oko 5,4 odsto BDP-a. Fond upozorava da bi, ukoliko se ne preduzmu dodatne mere, dug Francuske do 2030. godine mogao premašiti 121 odsto BDP-a.

Političke podele unutar zemlje dodatno otežavaju sprovođenje reformi i značajnije smanjenje javne potrošnje. Međutim, ovaj problem nije ograničen samo na Francusku.

MMF procenjuje da je, radi osiguranja održivosti javnih finansija u Evropi, u narednih pet godina potrebno sprovesti fiskalno prilagođavanje od prosečno 3,5 odsto BDP-a, uz istovremene reforme usmerene na povećanje produktivnosti. Bez ovih promena, troškovi povezani sa starenjem stanovništva, odbranom, otplatom kamata i energetskom tranzicijom, mogli bi dodatno ubrzati zaduživanje.

Švajcarska ima znatno niži javni dug i strog mehanizam „kočnice za dug”, ali Keler-Suter upozorava da čak ni Bern, ne može ostati izolovan od potresa unutar Evropske unije. Suština njenog upozorenja je jednostavna: evropske vlade su godinama odlagale donošenje nepopularnih odluka, a cena takve politike mogla bi na kraju pasti na teret građana – kroz veće poreze, smanjenje javne potrošnje i skuplje kredite.

Check Also

NATO formira komande na obalama Crnog mora — koji su rizici po Rusiju?

Rumunija je predložila formiranje jedinstvene NATO komande za države članice Alijanse koje izlaze na Crno …