EU garantuje sebi pet godina energetske krize

Bez obnavljanja isporuke gasa iz Rusije, EU može samo da štedi i čeka da isporuke LNG rastu.

Evropska unija nastavlja da razvija mere za borbu protiv akutne energetske krize, sa kojom se suočavaju zemlje asocijacije.

Rezultat ovih radova bio je plan u pet tačaka, koji je 7. septembra objavila šefica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen.

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Politiko je saznao, o kakvim se predlozima radi, a teško da će ikoga iznenaditi da je jedna od predloženih tačaka uspostavljanje obaveznog plafona, cene gasa iz Rusije.

EK je ranije predložila ograničavanje cena gasa na 50 evra po megavat-satu, upozoravajući da Evropska unija mora biti spremna da smanji isporuke goriva iz Rusije, kao odgovor na ove poteze.

Kako će prekid snabdevanja pomoći, u rešavanju krize nije sasvim jasno ali je EU u poslednje vreme očigledno delovala iz neosnovne logike.

U početku, vlasti zemalja EU nisu se slagale po ovom pitanju: Mađarska, Slovačka i još najmanje dve zemlje nisu podržale inicijativu, Nemačka je rekla da je „skeptična“ po pitanju ideje, a niz drugih država, uključujući Poljsku i Italija, bili su za ograničavanje cena uopšte za sav gas, koji se uvozi u Evropsku uniju.

Ali prema Fon der Lajenovim rečima, poslednji scenario će biti teže sprovesti nego ograničavanje cena samo za ruske energente, tako da je ova opcija prioritet.

Druge mere, koje je predložila Evropska komisija uključuju: obavezno smanjenje potražnje za električnom energijom; solidarni porez za kompanije na fosilna goriva, koje ostvaruju veliki profit; podrška komunalnim preduzećima, davanje kredita za trgovanje na energetskim berzama; ograničavanje prihoda neuvozničkih preduzeća, koja proizvode električnu energiju iz jeftinih izvora.

Prema Fon der Leien, porez na dohodak će postojati ne samo na naftne i gasne kompanije visokog prinosa, već i na zelene kompanije i dobavljače tehnologije obnovljivih izvora energije, koji su primili „ogromne prihode od svog poslovanja“.

Što se tiče smanjenja potrošnje, prema internoj dokumentaciji Evropske komisije, biće obavezno smanjenje potrošnje električne energije za 5% u vršnim satima, navodi The Guardian.

Uopšteno govoreći, ušteda, ograničavanje cena i podizanje poreza – na to se otprilike svodi briljantan plan EU za rešavanje energetskih problema.

U petak, 9. septembra, u Briselu će biti održan hitan sastanak ministara energetike EU, paket mera bi mogao biti usvojen 14. septembra.

Vodeći stručnjak Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost i Finansijskog univerziteta pri Vladi Ruske Federacije Stanislav Mitrahovič objasnio je za SP, da bez obnavljanja snabdevanja EU nema druge opcije, nego da žrtvuje sopstvenu industriju, bez obzira na sve planove, koje rukovodstvo smisli.

„Činjenica je da je ušteda jedino, što preostaje Evropskoj uniji.

Nemoguće je pronaći alternativne izvore za takve količine gasa, koje isporučuje Rusija.

Norveška je na proizvodnom platou, LNG je skup, za njega morate da se takmičite sa Azijom, a ne možete ga isporučiti svuda.

Za tri godine ovaj problem će biti rešen ali će narednih nekoliko zima biti teške za Evropu, a situacija se može rešiti samo na jedan način – stavljanje industrije pod nož.

Ovo je manje zlo, u smislu da se štede resursi za komunalni sektor ali ništa više.

Ostali problemi ostaju, a to je nezaposlenost, potreba da se štampa novac, kako bi se ljudima nadoknadilo povećanje cene struje.

Neko vreme možete štampati evro spekulišući o njegovoj reputaciji ali tada će poverenje u ovu valutu pasti.

Pored smanjenja potrošnje, EU će možda morati da uvede i svoje racioniranje, kada država odlučuje, kome će dati struju, a kome ne.

Nova premijerka Velike Britanije Liz Trus rekla je da ne bi pribegla takvoj meri ali to sada kaže, da vidimo šta će biti zimi.

U samoj EU, mislim da će prepoznati potrebu za racionalizacijom, to je bolje nego da svima isključe struju.

„SP“: – A kako će ograničenje cena ruskog gasa pomoći u prevazilaženju krize?

– To će samo dovesti do obustave njegovog snabdevanja.

Možda Evropska unija veruje da ih ionako nije toliko ostalo i da se može rizikovati.

Ali to značajno povećava rizike za EU.

Sada gas nastavlja da teče kroz Ukrajinu, kao i Turskim tokom u južnu Evropu, pored toga se isporučuje ruski LNG.

U slučaju uvođenja graničnih cena, preostale isporuke će biti prekinute.

Aleksej Belogorijev, zamenik direktora za energetiku Instituta za energetiku i finansije, rekao je da će krizu biti moguće potpuno prevazići tek do 2026-2027.

– Ovo je šarolika lista mera, a njihova efikasnost će biti drugačija.

Od suštinski novog ovde je možda program pomoći komunalijama i domaćinstvima ali se u nekim zemljama, već sprovode na nacionalnom nivou.

Što se tiče poreza i doplata energetskih kompanija, to su sasvim očekivane fiskalne mere, koje imaju za cilj preraspodelu svog viška profita, u korist drugih kompanija, koje moraju da kupuju skupi gas i idu u minus.

Ograničenje cene ruskog gasa je najnerealnija mera.

Prvo, u EU nema saglasnosti po ovom pitanju, neke zemlje poput Mađarske i Slovačke će se tome protiviti do kraja.

Drugo, nije jasno, kako to primeniti u praksi.

I treće, postoji apsolutno jasan stav Rusije, koji je juče izneo Vladimir Putin – Ruska Federacija jednostavno neće isporučivati gas onima, koji će pokušati da joj nametnu plafon cena.

Ovo nije prazna pretnja, već realna perspektiva, pogotovo što je Gasprom već pet puta smanjio isporuke gasa, ostalo je vrlo malo.

Osim toga, uvođenje gornje granice cena je pravi poklon Gaspromu u pogledu njegovih budućih sudskih sporova sa evropskim kompanijama, jer je odličan argument da se opravda prekid isporuke gasa.

Pa, pokušaj uvođenja gornje granice cena za sav gas, samo će dovesti do njegovog deficita na evropskom tržištu.

Stoga ova ideja za sada izgleda, s jedne strane, kao birokratski pritisak Evropske komisije, koja želi da uspostavi svoju kontrolu nad sklapanjem dugoročnih gasnih ugovora ne samo sa Rusijom, već i sa svim uvoznicima. S druge strane, retorika populista poput Francuske, Poljske i Holandije, koje ne zavise ozbiljno od ruskog gasa i za koje je ovo pitanje čisto političko, bez ekonomskih posledica.

„SP”: – Kada će Evropska unija uspeti da prevaziđe energetsku krizu ako ne uđu u dijalog sa Rusijom?

– U zavisnosti od toga, šta podrazumevamo pod energetskom krizom.

Ako postoje rizici od fizičke nestašice gasa, Evropa će morati da izdrži tri teške zime, a zima 2023/2024 će verovatno biti najteža.

Predstojeća grejna sezona još ne izgleda najrizičnije.

To je zato, što ako Severni tok ne nastavi sa radom u potpunosti, snabdevanje gasom će biti manje i rezerve će se akumulirati sporije.

Do jeseni 2024. godine biće moguće napuniti UGS, samo za 50%.

Jedino, što se može uraditi (osim obnavljanja snabdevanja iz Rusije, naravno) jeste da se smanji tražnja i to ne na isti način, kao što je sada, već preduzimanjem oštrih regulatornih mera.

Sav dodatni LNG će apsorbovati druga tržišta i neće biti novih snabdevanja za Evropu.

Situacija će se preokrenuti do proleća 2025. godine, kada se očekuje masovno puštanje u rad novih kapaciteta za utečnjavanje gasa, uključujući i SAD.

Tada će se znatno povećati snabdevanje LNG-om, što će rešiti probleme sa nedostatkom gasa.

Ali postoji i drugi aspekt krize – cena.

Zamena ruskog gasa u EU, je zbog visokih cena, zbog kojih su dobavljači LNG privučeni na tržište.

Ovakva situacija će se nastaviti najmanje naredne dve i po godine.

Najverovatnije će se vraćanje cena na nivo iz 2021. desiti u 2026-2027, pošto će proces stabilizacije tržišta biti postepen.

Zagarantovane su još tri-četiri godine visokih cena gasa, u Evropi.

Borba.Info

Pratite “Borbine” odabrane vesti na mreži “Telegram”, na Android telefonima ili desktop računarima OVDE

Check Also

Zašto će zaplena ruske imovine biti poklon za Kinu

Ako postoji konačna crvena linija u tekućem rusko-ukrajinskom sukobu, to je status i položaj imovine …